Friday, October 4, 2019

kuadru edukasaun

Foin sa'e sira ho tinan 15-29 konstituta besik un kuartu husi populasaun. Numeru ida
nee sei sa'e tan ba 37% iha tinan 2010. Foin sa'e sira dadauk nee mak jerasaun Timor oan
nian ida nebe mak edukadu liu ona. Maibe barak mak la kompleta sira nia estudu. 77%
kompleta edukasaun primaria balun, maibe iha deit 34% mak kompleta junior sekundaria
no 27% mak kompleta eskola senior sekundaria. Kualidade edukasaun nian mos


                                             77
 
jeralmente tun liu. Numeru alfabetizasaun sei as iha 77%, maibe joven barak mak sai husi
eskola sein skill no informasaun nebe prezija atu bele hetan servisu nunee sira bele sai
husi pobreza. Desempregu foin sa'e sira nia oras nee aprosimamente iha 43%
nasionalmente no entre numeru hirak nee 59% iha Dili. Har� aneksu kona ba sumariu ba
figuras hirak nee.

Aumenta tan ba faktor ekonomia no faktor edukasaun, social, politika, lei kontribui
mos ba krize juventude oras nee. Iha ema foin sa'e barak mak sofre husi violensia
domestika, sira sente disliga husi komunidade no husi eskola, hemu tua maka'as liu, no
sosiadade hanoin negativamente kona ba sira. Juventude ida oras nee sente marjinaliza no
la satisfeito. Sira la fiar autoridade sira no jerasaun katuas sira. Sira menus edukasaun
sivika no oportunidade to bele hola parte iha prosesu har� nasaun nebe mak iha signifika.
Mekanizmu atu kontrola sosial nebe mak sai at fo korajein ba foin sa'e sira atu halo
hahalok nebe at sein kastigus no partisipa iha aktividades oportunistika, inklui hahalok
krime no vijilantizmu. Tan nee foin sa'e sira mak implika iha krize nebe mak la hotu.

Programa husi Governu ida uluk iha setor joven sira nian hetan ona suksesu.
Responde husi Governu no komunidade internasional ba krize ida nee lais tebes no
suksesu. Ministru de Trablhu no Komunidade Reinsersaun (MOLCR) halo ona draft ida
kona ba Planu Aksaun Nasional ida kona ba empregu foin sa'e sira nia 2007-10.
Sekretariu estadu ba Foin sa'e sira nian prepara ona draft ida kona ba politika Juventude
Nasional, no Governu nia post-crisis Compact inklui empregu ba juventude no
desenvolvimentu kapasidade. Governu no komunidade internasional halo ona programa
servisu cash-for-work nebe fo benefisiu liu ba joven sira.. Programa MOLCR/ILO, pur
izemplu, halao husi fulan Abril to fulan Dezembru 2006 no kria ona loron servisu nian liu
465,000, no fo sevisu ba ema hamutuk 37,000, 44% husi numeru nee foin sa'e deit, ba
loron 15 kada ema. Desde independensia, no molok atu tama ba krize, Governu no
komunidade internasional estabelese ona sentru juventude barak no mos sentru
treinamentu vokasional. Organizasaun internasional barak mak fo programa almosu
eskolar atu bele fo korajen ba partisipasaun, no governu rasik mos halo dadaun ona
programa nebe hanesan.

Mezmu inisiativa hirak nee jeralmente positive, iha desafius tolu nebe mak inter-
relasiona nebe konstantemente iha nafatin setor juventude nian: scope, scale, no
sustentabilidade. Joven sira nia envolvimentu iha violensia foin lalais nee ho problema
sosial hatudu katak tenke halo luan tan programa scope iha setor foin sa'e sira nian atu
bele resolve aspektu social, politika, legal, no mos aspektu ekonomia husi krize juventude
nian oras nee. Relasionadu, numeru juventude no krize dadauk nee nia klean fo ona
informasaun katak iha ona nesesidade ida nebe kritikal atu halo luan tan programa scale
iha setor juventude nian. Finalmente, garantia sustentabilidade inisiativu iha setor
juventude nian prova ona katak ilusivu. Pur izemplu, iha sentru juventude barak mak la
funsiona ona wainhira doadores para sira nia fundu. Desafius hirak nee akontese tanba
faktores barak, inklui leadership nebe fraku no kordenasaun iha setor juventude nian, la
iha dedikasaun no fundus nebe sufisiente, no mos desafiu implementasaun kapasidade.




                                              78
 
Iha deit aprosimasaun ida nebe komprensivu � ida nebe mak komprende problema
nebe iha relasaun ho problema seluk, konbina ho esperiensia lokal no internasional,
no komete ba estratejia ba long-term � bele resolve desafius hirak nee no bele resolve
krize juventude oras nee. Partikularmente importante atu halo expansaun ida nebe rapidu
ba programa empregu ba juventude sira iha servisu-intensivu.

No comments:

Post a Comment