Saturday, August 22, 2020

IDENTIFIKASAUN NO ANALIZA KAZU KONA-BA INJUSTISA NO IGUALIDADE JENERRU NE’EBÉ AKONTESE IHA TIMOR -LESTE

 

IDENTIFIKASAUN NO ANALIZA KAZU KONA-BA

INJUSTISA NO IGUALIDADE JENERRU NE’EBÉ AKONTESE IHA TIMOR -LESTE

 

KAPÍTULU I

INDRUDUSAUN

1.1.  Antesedénsia

Kestaun importante ida ne ' ebé mosu ba ikus sékulu 20 mak kestaun jéneru. Kestaun jéneru sai objetu ida ne ' ebé tama tiha ba análize sosiál hotu-hotu, sai tema prinsipál iha discourse debate kona-ba mudansa sosial, no mós sai tema prinsipál iha diskusaun kona-ba dezenvolvimentu no mudansa sosial. Maske foin lalais ne'e, hakerek oin-oin iha meiu komunikasaun sosiál no livru, ka atividade sira ne ' ebé hanesan semináriu, diskusaun, no tan neʼe, ema barak diskuti kona-ba protestu no kazu sira ne ' ebé iha relasaun ho diskriminasaun hasoru feto no injustisa.

Diskriminasaun no injustisa akontese iha nivel hotu-hotu no setór, ne ' ebé hahú hosi internasionál, estadu, relijiaun, sosiál (sosiál), kulturál, ekonómika, iha nivel ne ' ebé uma-kain. Jéneru ne ' ebé tama iha tinan rua ikus sai lian ida ne ' ebé tama tiha ba análize sosiál hotu-hotu hanesan tópiku ida-ne ' ebé prinsipál iha discourse debate kona-ba mudansa sosial no sai tópiku ida ne ' ebé importante iha diskusaun ruma kona-ba dezenvolvimentu. Maibé loloos sá jéneru, no tan ne'e ida-neʼe iha relasaun ho feto sira-nia esforsu emancipation? Tanba razaun ida ne'e esplikasaun presiza kona-ba konseitu kona-ba jéneru.

Komprensaun no distinsaun entre konseitu kona-ba seksu no jéneru presiza iha hala'o análize ida atu komprende injustisa sosiál ne ' ebé befalls feto sira-nia problema. Ida-ne'e tanba iha relasaun ida ne ' ebé besik entre diferensia jéneru (diferensia jéneru) no injustisa jéneru ho estrutura komunidade injustisa luan liu.

Estudu: Igualdade jéneru ne'ebé la hanesan halo joven-feto timoroan balun isin-rua antes tinan 20  Igualdade jéneru ne'ebé la hanesan, taxa aas ba violénsia seksual no falta informasaun kona-ba saúde reprodutivu kontribui atu joven-feto timoroan balun sai inan antes halo tinan 20, fó sai hosi estudu foun ida.

Estudu hatudu katak iha kazu barak hosi isin-rua antes tempu ne'e hanesan "akontese beibeik no tuir kedas kazamentu" ne'ebé kontribui atu 20% hosi feto adolesente sira ho tinan 18 sai ona hanesan kaben-na'in.

 

"Igualdade jéneru ne'ebé la hanesan iha abut maka'as - inklui taxa violénsia ne'ebé aas hasoru feto sira no limitasaun ba saúde reprodutivu - iha papel preokupante tebes iha informasaun sira ne'e", refere hosi estudu ne'ebé rona feto sira iha zona sidade no zona rural sira timoroan nian.

Enkomenda hosi Grupu hosi Feto Parlamentar sira Timor-Leste nian, estudu ne'e halo hosi Sekretaria Estadu ba Juventude ho Desporto hosi Governu daneen hamutuk ho Fundu Populasaun ONU nian (UNFPA) no ho organizasaun Plan International.

Falta informasaun no nível violénsia ne'ebé aas hasoru feto sira iha Timor-Leste - isin-rua barak mosu hosi violénsia sira - kontribui atu problema ne'e asumi "dimensaun preokupante sira", haktuir hosi responsável sira ne'ebé envolve iha estudu.

"Ami iha daudaun índise ida hosi 60% hosi violénsia entre parseiru íntimu sira iha Timor-Leste", hatete hosi Candie Cassabalian, espesialista hosi UNFPA, ne'ebé haktuir iha nota kona-ba estudu ne'e.

Nia refere katak problema ne'e aumenta tanba iha bandu sosial normal sira hodi halo susar hetan kontrasetivu sira, liuliu bainhira lahó lisensa hosi laen sira ka hosi parseiru sira.

"Feto kaben-na'in sira, la haree ba sira nia tinan, ladún iha kontrolu kona-ba nia isin rasik no ba nia fertilidade. Tanba ne'e, lalais tebes, joven-feto sira ikusmai iha oan barak, nune'e limita sira hodi hetan oportunidade no hodi iha liu eskolla", hatutan hosi Cassabalian.

Estudu refere katak fatór seluk ne'ebé kontribui ba problema ne'e maka laiha edukasaun seksual komprensivel ida. Feto balun no adolesente sira ne'ebé tuir estudu ne'e admiti ona katak sira la hatene buat ida kona-ba seksualidade.

"Maski edukasaun seksual halo parte hosi kuríkulu hosi eskola sira, dalabarak profesor sira la senti di'ak hodi fó sai informasaun", esplika hosi Lala Soares, espesialista jéneru nian hosi Plan International.

"Iha kazu balun sira hatete mai ami katak bainhira to'o iha kapítulu ne'e, sira lees pájina sira hosi livru sira", nia hatutan.

La'ós de'it hanesan diagnóstiku ida hosi problema kuantitativu no kualitativu hosi problema, estudu ne'e hakarak investiga dalan sira prevensaun nian ne'ebé ajuda hamenus isin-rua iha adolesénsia no kazamentu sira ne'ebé akontese prematuru.

Maski kazamentu sai hanesan hakat tuirmai hosi isin-rua ida ne'ebé lahó intensaun, aman-inan no líder komunitáriu barak lamenta nia prevalénsia maka'as, haktuir estudu ne'ebé haree katak kontestu sosial no familiar halo susar atu joven sira ko'alia livre kona-ba tema sira hanesan seksualidade.

"Ho komunidade destaka iha joven sira ideia hosi abstinénsia total, relasionamentu barka hosi adolesente sira akontese iha klandestinidade total. Ne'e impede atu joven sira bele halo pergunta sira ka atu iha asesu ba informasaun no ba serbisu adekuadu sira", estudu refere.

Dokumentu hatudu katak joven sira, feto no mós mane, ladún hatene kona-ba sira nia isin rasik - maski kuaze sira hotu rona ona kona-ba seksu. No hatudu katak "sira la hatene risku sira hosi isin-rua, HIV ka moras sira seluk ne'ebé transmiti liuhosi dalan seksual, oinsá funsiona sistema reprodutivu ka la hatene mós kona-ba sinal sira isin-rua nian".

"Joven sira no mós aman-inan sira ladún hatene risku sira hosi saúde relasionadu ho isin-rua iha adolesénsia", hatutan mós.

Estudu analiza mós asesu hosi joven sira ba métidu kontraseptivu sira ne'ebé konsidera hanesan "susar atu joven solteiru sira hetan" no katak "joven-feto sira ne'ebé kaben-na'in mós ladún uza".  Estudu hatete katak feto sira "iha presaun hodi iha oan barak lalais no sira barak fiar katak iha konsekuénsia negativu oioin ba saúde bainhira uza kontraseptivu sira, hanesan ezemplu, sira haree hanesan "lisensa ida ba atividade seksual imoral". "Rezultadu maka hamosu númeru aas hosi isin-rua sira iha adolesénsia hafoin kazamentu, dala ida ne'e ho presaun konsiderável ida hosi komunidade hasoru joven-feto hodi bele aseita nafatin hodi bele isin-rua", refere hosi análize ne'e.

Kestaun jéneru sai objetu ba análize sosiál, objetu ba debate iha debate kona-ba mudansa sosial, no mós sai tema prinsipál iha diskusaun kona-ba dezenvolvimentu no mudansa sosial. Maske foin lalais ne'e, iha ona barak media sira hotu diskuti kona-ba protestu no kazu relasiona ho diskriminasaun hasoru feto, no injustisa diskriminasaun no buat hirak-ne'e akontese iha área hotu-hotu, ne ' ebé hahú hosi nivel nasionál país nian, relijiaun, sosiál, kulturál, ekonómika, mós ba nível uma-kain. Tanba ne'e, iha okaziaun ida ne'e ita sei estuda kestaun jéneru no estudu kona-ba feto. 

Jéneru mak diferensa jéneru bazeia ba kultura, bainhira mane no feto iha diferensa tuir sira-nia papél sira harii kultura lokál sira ne ' ebé iha relasaun ho papél, natureza, pozisaun, no pozisaun sira iha komunidade. Seksu ka jéneru diferensa entre mane no feto sira ne ' ebé bazeia ba karakterístika define. Ema sé mak mane sira kriatura sira karakteriza ho iha penis ida, iha jakala ida (bainhira mening), no produs sperm. Feto sira iha órgaun reprodutiva hanesan kanál no uterus sira tuur ahi, prodús manu-tolun, iha vagina ida, no iha instrumentu sira exkluzivu (Mansour Fakih, 2008:8). Halo distinsaun entre mane no feto bazeia ba seksu ka seksu mak natureza ka prestasaun ida husi Maromak. Karaterístika biolójika ne ' ebé inerente ba iha kada seksu la bele troka. Instrumentu sira ne ' ebé hetan hosi mane rua ne'e no feto sira sei nunka mudansa ka hela permanente. Iha konseitu kona-ba jéneru, diferensa entre mane no feto bazeia ba konstrusaun sosiál no kulturál. Hahalok sira-ne ' ebé sai identidade mane no feto iha forma liu husi prosesu sosiál no kultura ne ' ebé mak introdús tiha ona desde moris. Kuandu sira moris ba oan-mane ida tuirmai, inan-aman sira sei haree bazeia intanjivel iha azúl teri, entre ho hakbesik hanesan kareta no planes, no fó Toys hanesan uza bola, robots no tamia. Se ho oan-feto mak moris, entaun ema ida mane idade sei haree oan ninia sala bazeia pink, halo ida-neʼe furak ho hello Kitty illas, no prepara cute dolls ba ninia oan-feto.

            Karater Sósiu-kulturál sempre esperiénsia mudansa iha istória, jéneru mós mudansa hosi tempu ba tempu, husi fatin ida ba ida seluk. Maski seksu nuʼudar Maromak nia natureza la muda ho ninia esplika konsekuénsia (Elfi Muawanah, 2009:8). Sosiedade determina no trasa hahalok individuál, ne'ebe kobre aparênsia, roupa, hanoin no personalidade. Se nia mak ema ida neʼebé nia tenke buka máskulinu no se nia feto ida nia tenke feto. Masculinity mane ida ne'e hatudu ona nia karakter hanoin valiant, forte, nu'udar, unyielding, hahú no rasionál. Se situasaun ne'e barak mak husik ka maske la pertense husi ema, no nia sei konsidera hanesan mane ida kona-ba ódiu. Femininity feto ne'e hatudu ona ninia karáter gentle, haraik-an, graceful, succumb, motherly, fraku, no bele komprensaun kondisaun ema seluk. Se hahalok sira-ne ' ebé pozitivu barak husik hela ho feto ida, no mós la hetan nia, entaun feto interesadu atu halo ida feto la favorese (Heniy Astiyanto, 2006: 310). Tuir loloos diferensia jéneru sei la sai hanesan problema ne ' ebé naruk hanesan hanesan ida-neʼe la tuur ahi injustisa jéneru, maibé ita haree ida-neʼe lori katak diferensia jéneru ona tanba ahi buat oin-oin ba rai mane sira no liu-liu hasoru feto (Mansour Fakih, 2008: 12). Dezigualdade jéneru mós akontese tanba inklinasaun jéneru ne ' ebé bazeia ba koñesimentu komunidade  sira-ne ' ebé iha tendency sai jéneru injustu. Kultura sósiu-kulturál ne ' ebé eziste tau feto iha klase daruak, iha feto barak liu tan domina husi ema. Kultura patriárkia hegemony tau mane nu'udar lider ba família, organizasaun, no polítiku, tan neʼe, katak feto sira-nia partisipasaun iha prosesu foti desizaun ne'e relativamente sei ki'ik. Falta oportunidade ba feto sira atu partisipa iha atu halo desizaun ka mós sai ulun-naʼin ida ida organizasaun sira, halo feto sira ne ' ebé hakarak atu sai pasivu.

A. Konseitu jéneru iha moris povu Timor-Leste nian

Família ambiente Feto nia pozisaun iha família laran iha jerál no iha sosiedade ne ' ebé Indonézia liuliu ne'e nafatin ba mane. Hanesan iha kazu sira kona-ba feen sira neʼebé serbisu iha uma liʼur tenke hetan aprovasaun husi sira-nia laʼen, maibé iha jerál maski nia feen serbisu, nia tenke la iha rendimentu no pozisaun ida-ne ' ebé aas liu nia laʼen. Maske feto serbisu tiha ona iha uma liʼur, sira mós iha atu tau iha konsiderasaun atividade hotu-hotu iha uma, husi te'in ba atu kona-ba labarik sira. -Edukasaun ba ambiente Iha área edukasaun nian, feto sira hili liu atu hetan asesu. Tanba ne'e, taxa analfabetizmu ne ' ebé aas liu iha Indonézia mós sei domina husi feto (Kompas, loron 29 fulan Jullu tinan 2010). -Servisu ambiente Feto sira-ne ' ebé iha asesu ba edukasaun ne ' ebé aas iha jerál bele sai empregu desente. maski nune'e, selesaun ba servisu ne'e sei bazeia ba jéneru. Feto konsidera sai fraku, pasivu no dependente. Servisu sira kona-ba servisu administrasaun, enfermeiru ka asistente loja nian no servisu ho abilidade ne ' ebé oituan hanesan funsionáriu administrativu no ema uitoan de'it okupa jestaun ka foti desizaun pozisaun (tony Abbott no Sapsford, 1987).

B.  Gender no saúde iha Timor-Leste

Problema   jéneru komplikadu liu, iha ninia esénsia ne ' ebé hateten katak feto sira ne ' ebé Timor-Leste funsiona hanesan feen regulators uma-kain, traballadór sira iha área hotu-hotu no sai ba sira-nia oan. Konseitu ne'e barak liu tan konfuzu feto iha Indonézia atu hili entre ne ' ebé envolve iha atividade sira ne ' ebé sai hosi uma no hetan feen diʼak ida no inan (Retno Suhapti, tinan-1995).

Konseitu ida ne'e mak todan tebes ba feto sira, tanba todan proporsionál iha kbiit atu halo feto sira ne ' ebé retan atu fó enfaze. Aleinde ne'e, problema ne'e ba desizaun atu hetan servisu saúde nian. Pur ezemplu kazu feto isin-rua ne ' ebé mak hein hela ba nia laʼen nia desizaun atu bá atu haree doutór ida. Ikus liu, feto sira ne ' ebé isin-rua hetan tratamentu tarde, ne ' ebé bele sai moruk ba saúde parente nian no inan sira-ne'e rasik. Parese katak problema jéneru iha Timor-Leste  mak book kleur ne ' ebé mak uluk hala'o tiha hosi polítika governu nian iha forsa iha tempu. Bazeia ba problema sira ne ' ebé akontese, ida ne'e tempu ba feto no mane iha Timor-Leste ba funsaun rua ne'e hanesan uma-kain regulators liuliu no regulators kona-ba polítika estadu oin-oin iha jerál.

Atu hetan kondisaun ida-ne'e, ho ida-neʼe bele sai harmoni  estabelese ba feto no mane iha Indonézia. Feto sira mós tenke hetan oportunidade  hanesan atu hili, no hetan pozisaun hanesan ho mane sira iha komunidade. Atu hatene kondisaun ida-ne'e, hanesan neʼe ka lae, feto sira ne ' ebé Timor-Leste  tenke hatene katak to'o oras ne'e konseitu ne ' ebé aplika ne'e orienta jéneru konseitu ida ne ' ebé halo knaar susár distinge entre feto no mane iha Indonézia, kotun sira-nia oportunidade. Feto sira-nia koñesimentu presiza duni atu bele hadi'a sira-nia kondisaun iha área saúde, edukasaun, empregu, nsst. Ida ne'e bele halo hodi muda sira-nia desizaun ba nia an rasik la fó todan hosi konseitu kona-ba jéneru.

1.2.   Formulasaun  Problema

1.      Saida mak theories kona-ba jéneru no feto sira nia estudu?

2.      Mak iha dezigualdade jéneru no igualdade iha ambiente ida ne?

3.      neʼebé pontu ida ne'e ka lae ka la iha dezigualdade sosiál iha ambiente ida ne?

4.      Saida mak forma dezigualdade jéneru iha ambiente ida ne?

5.      Bainhira halo komunidade besik temi kona-ba buat sira-ne ' ebé mak naturál no naturál la?

6.      Saida maka karasteriku dezigualdade jéneru no dezigualdade jéneru iha ambiente ida ne?

7.      Saida maka kauza injustisa jéneru iha ambiente ida ne?

8.      saida mak fator habelar no inhibiting ba akontesementu justisa jéneru iha ambiente ida ne?

 

1.3.    Limitasaun Kona-ba  Problema

1.      theories kona-ba jéneru no feto sira nia estudu

2.      ba prezensa ka laiha dezigualdade jéneru no igualdade iha ambiente ne ' ebé besik

3.      promulgasaun prezensa ka falta dezigualdade sosiál iha ambiente ne ' ebé besik

4.      forma oioin kona-ba igualdade jéneru (injustisa) iha ambiente ne ' ebé besik

5.      bainhira komunidade besik apela ba buat sira-ne ' ebé mak naturál no naturál la

6.      karakterístika sira kona-ba igualdade jéneru no dezigualdade jéneru iha ambiente ne ' ebé besik

7.      Ona atu mosu kona-ba injustisa jéneru iha ambiente ne ' ebé besik

8.      fatór habelar no inhibiting akontesementu justisa jéneru iha ambiente ne ' ebé besik

 

 

 

 

KAPÍTULU II

DISKUSAUN

2.1.  Diferensa Iha Seksu No Jéneru           

Jéneru prazu ne'e orijinalmente dezenvolve hanesan analiza siénsia sosiál ida husi Aan Oakley (tinan 1972), no hahú, hafoin tuir nia jéneru iha analiza ona instrumentu analytical di'ak atu komprende problema kona-ba diskriminasaun hasoru feto sira iha jerál.       

    Jéneru ne'e diferente husi jéneru (seksu). Konseitu kona-ba seksu ka seksu ne ' ebé refere ba diferensa biolójika iha feto no mane; kona-ba diferensa entre mane no feto sira. Nune'e, bainhira ita ko'alia kona-ba diferensa jéneru, ita sei diskuti kona-ba diferensa biolójika ne ' ebé mak hetan entre mane no feto, hanesan diferensa iha investimentu, sasukat aas no todan, iha estrutura órgaun reprodutiva no sira-nia funsaun, iha sounds, no so on.        

   Durante tempu jéneru iha prazu ida ne ' ebé uza atu deskreve hirak diferensa entre feto no mane. Jéneru ne'e konseitu ida kona-ba relasaun sosial ne ' ebé halo distinsaun entre ninian funsaun sira no papel entre mane no feto. Iha ninian funsaun sira no papel diferensa entre mane no feto la sai ona tanba iha diferensa biolójika no naturál, maibé duké halo tuir sira-nia pozisaun, funsaun no knaar sira iha área oin-oin kona-ba moris no dezenvolvimentu.         

 Mead argumentu katak iha istória no kultura sosiedade Osidentál sira personalidade hatene diferensa entre feto no mane. Iha klasifikasaun ida ne'e feto sira iha jerál asosiadu ho hahalok personalidade balun hanesan karáter materna, naun-agresivu, dada gentle, util, emosional, dependente, pampering, tau matan ba nesesidade ema seluk no iha feminism seksualidade. Iha parte seluk, mane sira, mak asosiadu ho karakterístika sira kona-ba susar, agresivu, dominating no seksualidade ne ' ebé forte.          

            Maibé, iha ninia peskiza ba tinan oin-oin entre suku Arapesh neʼebé hela iha foho, suku Mundugumor neʼebé hela iha banku mota no suku Tschambuli ne ' ebé hela iha tasi, Mead hetan katak klasifikasaun ne'e la aplika ba ethni tolu grupu c. Tuir Mead, personalidade kona-ba feto no mane sira iha suku Arapesh tendénsia atu sai duni, la agresivu no hateke ba interese ema seluk nian; iha neʼebá mak seksualidade la ne ' ebé forte no motiva ida ne ' ebé forte ba poder. Iha suku Mundugumor, iha parte seluk, mane no feto sira hein katak bele agresivu, kbiit-naʼin no maka'as ho seksualidade ne ' ebé forte no personalidade sira ne ' ebé lori ita ba inan.

Iha suku Timor-Leste nian, iha parte seluk, mane no feto katak sei la agresivu, kbiit-naʼin no maka'as ho seksualidade ne ' ebé forte no personalidade sira ne ' ebé lori ita ba natureza materna no seguru sira kuaze funu. Konsidera katak iha grupu étniku lian Tetun-Terik, Mambae, Nune'e, tuir Mead nian rezultadu, iha mak kondisaun hirak ne ' ebé mak viola sosiedade Osidentál, tanba iha feto sira bele kontrola enkuantu mane mak responsável emosaun no responsabilidade ne ' ebé menus. Husi ninia rezultadu iha kampu kona-ba falta kona-ba relasaun entre personalidade no seksu, Mead konklui katak personalidade kona-ba mane no feto la depende ba fatór jéneru maibé faktores kulturál. Personalidade diferensa entre komunidade no ema sira ne ' ebé tuir Mead maka rezultadu husi prosesu sosializasaun, liuliu modelu kuidadu sedu ne ' ebé orienta tuir kultura nian ba komunidade ne ' ebé envolvidu.           

Jéneru ne'e dinámika, bele iha mós oin-oin tanba diferensa iha alfándega, kultura, relijiaun, no sistema valór ne ' ebé nasaun sira balun, komunidade no grupu étniku sira. Aleinde ne'e, jéneru bele muda tanba viajen istóriku, polítika, ekonómika no mudansa sósiu-kulturál, ka tanba progresu dezenvolvimentu. Nune'e jéneru ne'e la universál ka la jeralmente aplika, maibé ida ne'e situasional iha sosiedade nia laran.

1.      Família nu'udar Ajente ba Jéneru Sosializasaun

Ho forma sira seluk ne ' ebé sosializasaun, jéneru sosializasaun mós hahú hosi família. Liu husi prosesu kona-ba jéneru ne ' ebé aprende (aprendizajen jéneru), ema ida katak papél jéneru (papél jéneru) ne ' ebé komunidade konsidera apropriadu ba sira-nia seksu. Prosesu sosializasaun ba knaar sira kona-ba feto no mane hahú ona tanba bebé ida neʼebé moris. Desde moris, bebé-feto sira dala barak fó roupa kona-ba tipu oin-oin no kór furak liu fali tipu no kór sira kona-ba roupa ne ' ebé hatais agora bebé-mane husi. Tratamentu ne ' ebé simu dala barak mós sai oin-oin. Korner propoin, pur ezemplu iha sosiedade Osidentál oin-oin ne ' ebé labarik kiʼik feto tenta atu hasai no prezidente fó loron liu ho kuidadu no ajuda lalais kuandu tanis kompara ho mane bebé sira-neʼe. Iha komunikasaun orál ho ho oan-feto bebé mak hetan tratamentu la hanesan Pur ezemplu, bebé-mane hetan nicknames máskulinu hanesan neʼebé bonitu no dashing, enkuantu bebé-feto sira fó nicknames feto sira hanesan neʼe lanu ho ka neʼebé furak. Media ne ' ebé uza hosi inan-aman sira hodi hametin identidade jéneru ida ne'e ka boneka ne ' ebé mak fó toys oin-oin ba seksu ida-idak. Maski bainhira moris labarik ida-ne'e fó ida ka boneka iha forma doll ida, maibé dolls ne ' ebé fó ba bebé-mane ne ' ebé tenta atu sai oin seluk husi dolls ne ' ebé fó ba bebé-feto. Ho aumenta ho otas labarik nian, ba tipu toys ne ' ebé mak fó mós aumenta lori ba papél jéneru. Labarik feto sira fó toys iha forma elektriku uma-kain hanesan te'in ekipamentu, enkuantu mane hetan toys iha forma veíkulu motorizadu sira, ekipamentu pezadu, karpintaria instrumentu ka kilat.

2.      Playgroups  hanesan Ajente sira ba Sosializasaun

Jéneru Sira halo parte grupu sira ajente sosializasaun ne ' ebé hetan dominasaun hahalok labarik nian no atitude. Maske iha área sosializasaun jéneru, grupu dezempeña papél ida ne ' ebé boot tebe-tebes. Kuandu iha playgroup ida, mane tendénsia halimar jogu sira, ne ' ebé fó énfaze ba kompetisaun, forsa fízika no aten-brani, tipu iha grupu sira halo, labarik feto tenta atu halimar jogu sira, ne ' ebé fó énfaze ba kooperasaun. Hafoin nia oan mak teenagers no hahú atu aprende téknika ne ' ebé oin-oin atu lida ho sira-nia seksu oinseluk. Mane sira ne ' ebé foin aprende husi sira-nia belun katak tenke sempre sai aten-brani no aproximasaun agresivu ba feto no mane bele aplika métodu oin-oin atu sira bele "kaer" no "manán" sira. Feto iha parte seluk sira mos husi ema seluk katak, feto barak maka sai pasivu, bele mantein sira-nia onra no mantein sira-nia direitu atu hili neʼebé entre mane sira neʼebé hakbesik sira merese atensaun nia. Nu'udar ajente sosializasaun, halo parte grupu mós aplika kontrolu sosiál ba membru ne ' ebé la halo tuir regulamentu ne'e. Labarik ida ne ' ebé hili atu halimar ho labarik toys no hang hamutuk ho sira, porezemplu atu labeled "sissy" ka "sissy" no hasoru risku ne ' ebé izola ona. Buat ruma ne ' ebé hanesan ne'e hasoru labarik sira-ne ' ebé mak orientada ne ba labarik mane nia jogu no halimar ho sira neʼebé bele labeled hanesan "tomboys".

 

3.      Eskola  sira Hanesan Jéneru Sosializasaun

Ajénsia Eskola ne ' ebé aplika jéneru ne ' ebé aprende hosi ninia média prinsipál, kurríkulu formál. Iha matéria artezanatu, pur ezemplu, sira eskola ne ' ebé mak haketak estudante sira husi estudante katak ida-idak bele sai hanorin lisaun ida-ne ' ebé diferente. Jéneru ne ' ebé aprende iha eskola bele mós akontese liu husi livru ne ' ebé uza. Porezemplu, livru naturais ne ' ebé tenta atu ignora kontribuisaun scientists feto ba dezenvolvimentu siénsia no arte.

4.      Meiu komunikasaun Sosiál hanesan Ajente ba Jéneru

Sosializasaun Hanesan ho labarik no foin storybooks no mós livru sira iha eskola, madia masa mós iha papél importante iha sosializasaun jéneru nian, liu-hosi relatóriu, ficção ne ' ebé sira-neʼe, no liuhusi iklan ne ' ebé servisu ne'e. Dala barak, masa komunikasaun sosiál rua ne'e iha forma print no eletróniku komunikasaun sosiál iha iklan ne ' ebé apoia didatiku jéneru (stereotyped jéneru publisidade). Pur ezemplu ads ne ' ebé promove produtu oin-oin ne ' ebé uma-kain tenta atu hatudu katak feto sira iha knaar hanesan feto doméstika no inan sira, enkuantu ads ne ' ebé promove la moe produtu ne ' ebé mak símbolu ida kona-ba estatutu no susesu iha área servisu nian iha tendensia atu hatudu modelu mane. Maske iklan ne ' ebé ho feto sira iha vida públika lubuk ida, iklan hirak ne'e dala ruma fó énfaze ba servisu ne ' ebé atu hala'o hosi feto no okupa pozisaun ne ' ebé ki'ik iha organizasaun sira, hanesan knaar hanesan receptionists, atan aviaun semo, sekretariu ka cashiers no estatutu aas ne ' ebé la iha kargu hanesan prezidente diretór ka aviaun semo kapitaun. Feto sira-nia movimentu sosiál ba kombate ba igualdade jéneru iha ona impaktu ida kona-ba mundu kona-ba publisidade. Iklan meiu komunikasaun sosiál oin-oin mak agora hahú hatudu sensibilidade evita jéneru didatiku no subliña igualdade papél jéneru. Maski nuneʼe, movimentu ne'e seidauk konsege rezolve prátika ne ' ebé halo publisidade nian ne ' ebé inklui estereotipu kona-ba jéneru.

2.2.   Jéneru No Estratifikasaun       

    Ezisténsia kona-ba estratifikasaun jéneru ona enkoraja moris husi movimentu sosiál entre feto sira, ne ' ebé iha objetivu atu defende no hasa'e feto sira-nia direitu. Movimentu ida ne'e hanaran feminism, ne'ebe tuir Giddens ona hahú iha Fransa iha sékulu 18 no depois habelar ba nasaun sira seluk iha Europa, Amérika, Áfrika no Ásia. Iha área polítika movimentu ida ne'e foka liu kona-ba luta ba sufrájiu ne ' ebé hanesan ho mane sira no nia rezultadu mak fó sufrájiu ne ' ebé hanesan iha nasaun barak;

1.      Jéneru  no Edukasaun

Iha sosiedade hirak ne ' ebé oin-oin no iha sírkulu sira nian balu iha sosiedade nia laran ita bele hetan valór no regra sira ne ' ebé relijiaun ka kostume ne ' ebé la apoia no mós bandu partisipasaun feto iha edukasaun formál. Iha neʼebá mak ida ho valór ne ' ebé hateten katak "feto la presiza atu bá eskola tanba sira ikusmai sei ba aprezentasaun ne'e mós", balu hatete katak feto sira tenke foti edukasaun ne ' ebé sira-nia inan-aman ne ' ebé konsidera "tuir natureza ba feto sira", no iha hanoin ida katak labarik ida tenke marr ied iha idade hodi sai hanesan "empregada idade". Bazeia ba valór hirak ne'e no regulamentu sira sosiedade sira-ne ' ebé fó dalan ba feto sira atu bá eskola maibé de'it ba nivel balu ka iha tipu balu ka liña kona-ba edukasaun. La'o tuir alargamentu kona-ba edukasaun katak iha baku komunidade mundu tanba hahú husi tempu uluk, taxa partisipasaun feto iha nivel hotu-hotu no lakuna ba oportunidade edukasaun nian entre mane sira sei iha nafatin mos mundu kona-ba edukasaun, no edukasaun ba ema hotu-hotu ema ne'e sei esperansa ida ne ' ebé mak sei hasoru difikuldade boot realidade iha toʼos.

2.      Ba  Jéneru no Servisu

Kuandu ema diskuti kona-ba servisu ne ' ebé halo hosi feto sira, dala ruma saida mak hanoin katak lázaro hanesan de'it servisu ida ne ' ebé mak hetan iha fatin públiku: hanesan factories no kona-ba eskritóriu, serbisu iha ekonomia formál. Dala barak ema haluha katak maske iha feto sira ne ' ebé uma dala barak hala'o atividade oin-oin ne ' ebé kria servisus ho fundus hanesan hala'o retallu komérsiu, produz ka prosesamentu no tan neʼe, ba produtu agrikultura. Problema sira ne ' ebé hasoru feto iha sosiedade hirak ne ' ebé oin-oin ida mak diskriminasaun seksuál iha área servisu nian. Iha kazu estrimu sira regra sira ne ' ebé bandu feto sira husi servisu iha vida públika. Iha mos ema sira ne ' ebé aplika hatama oin-oin kona-ba diskriminasaun iha kampu servisu hanesan kona-ba rekrutamentu, treinu, aprendizajen, ka terminasaun empregu nian. Forma hosi diskriminasaun ne ' ebé dala barak esperiénsia hosi feto sira hetan diskriminasaun hasoru ema isin-rua (isin-rua diskriminasaun), bele hetan diskriminasaun hasoru ema sira ne ' ebé isin-rua iha forma kona-ba nesesidade atu fó empregu ba sira, terminasaun empregu, obrigatóriu lisensa no sansaun seluk.

3.      Jéneru  no Rendimentu

Iha sosiedade barak traballadór ida, la haree ba seksu, simu saláriu hanesan ba servisu hanesan (saláriu hanesan ba servisu ne ' ebé hanesan). Maibé, iha sosiedade hirak seluk, traballadór sira ne ' ebé mane tenki liu fali feto sira, maske servisu ne'e hanesan. Fenomena ne'e hanaran diskriminasaun saláriu ne ' ebé bazeia ba seksu. Macionis nota katak tuir dadus ITA Departamentu kona-ba Traballu. 80% hosi servisu ne ' ebé nia bolu pink collar servisu hanesan ne'e iha servisu sekretáriu, typist no stenograph ne ' ebé hala'o hosi feto. Problema sira ne ' ebé hasoru traballadór feto sira-neʼe mak katak pagamentu ne ' ebé sira simu sira konsidera mós ki'ik, ne ' ebé rezultadu sira ensnared hosi Moore no Sinclair (1995) bolu trap pobreza.

2.3. Jéneru No Podér

1.      Jéneru  no Polítika       

    Ba feto nia direitu atu hili, no sai eleitu. Se ita haree partisipasaun feto nian iha ita nia nasaun iha eleisaun jerál atu hili membru Parlamentu  ba dekadu balun liubá, no iha eleisaun hodi hili xefe suku, ita sei la hanoin toʼok katak iha tempu uluk ita-nia feto iha direitu atu vota.             Obrigadu ba sira-nia luta dezde klaran sékulu 19, neʼe mak husi 1893 ne ' ebé feto sira iha país oin-oin ne ' ebé Osidentál hahú atu hetan direitu ba votu. Porezemplu, dadus ne ' ebé aprezenta husi Giddens hatudu katak entre 1893 no 1928 sufrájiu nian mak manán hosi feto sira iha nasaun 18 iha Europa, Amérika parte Norte no iha Austrália no Nova Zelandia. Hahú iha sufrájiu 1929 hahú atu manán iha país iha Ázia, Áfrika no rain Amérika Latin lubuk ida. Husi dadus sira ne'e mós haree mós katak iha nasaun sira ne ' ebé Europeu hanesan França, Yugoslavia no Grésia feto de'it rekoñese sufrájiu hafoin II Guerra Mundial nia rohan.

2.      Jéneru  no Família          

 Iha uma kain barak ne'ebe ita hetan exploitasaun entre la'en no feen poder. Ida-ne'e la hakfodak, tanba iha sosiedade barak sei barak neʼebé iha nia haree ona fatin ba feto neʼe iha nia laʼen, no iha kotuk nia laʼen.          

 Peritu sira uza ona indikadores oin-oin atu sukat divizaun ba traballu no poder laʼen no feen iha uma-kain. Dalan ida mak espesífika servisu doméstiku saida mak halo no husi neʼebé.

2.4.    Diferensia Jéneru no Moris Fali  Injustisa.        

            Tuir loloos, diferensia jéneru sei la sai problema ida hanesan ne'e la halo injustisa jéneru. Dezigualdade jéneru ne'e sistema no estrutura sira ne ' ebé iha feto barak mak sai vítima husi sistema ne'e. Atu hatene problema hirak ne ' ebé mosu tanba diferensa, esforsu hirak tuir mai ne'e bele haree;

1.           Jéneru  no Marjinalizasaun feto Forma injustisa jéneru ne ' ebé iha forma prosesu marjinalizasaun feto mak prosesu impoverishment seksu partikulár ida iha kazu ida ne'e, ne ' ebé feto mak tanba diferensia jéneru. Iha neʼebá mak tipu oin-oin ne ' ebé oin-oin no forma, fatin no tempu no mekanizmu kona-ba prosesu marjinalizasaun feto tanba diferensia jéneru. Revolusaun green, pur ezemplu, hasai tiha feto sira-nia servisu no lakon sira-nia servisu, atu nune'e prosesu impoverishment kona-ba feto ne ' ebé akontese. Feto barak kiak iha suku sira merkadus, tan neʼe, sira sei mós husi no merkadus tanba sira la hetan serbisu iha toʼos. Ida-ne'e signifika katak programa revolusaun green ne'e planeadu ona, la konsidera aspetu jéneru. Marjinalizasaun feto de'it la mosu iha servisu-fatin, maibé mós akontese iha nivel hotu-hotu hanesan iha família, komunidade ka kultura, no mós ba nivel estadu.

2.           Jéneru  no Subordination Jéneru konsidera la ' ós de'it rezultadu iha marjinalizasaun, maibé mós rezultadu subordination feto. Iha neʼebá mak ida hipoteza iha sosiedade katak feto sira emosional, irrational atu hanoin, feto sira bele la sai hanesan lider, tan neʼe, hanesan rezultadu ida ne'e tau feto iha pozisaun sira ne ' ebé mak la importante no estratéjiku ne ' ebé la. Forma hosi subordination tanba diferensia jéneru varia, depende ba fatin no tempu. Iha sosiedade Javanese, pur ezemplu, iha uza hodi halo hipoteza ida ne ' ebé feto sira la presiza atu ba eskola aas, maibé ikusmai sira bele bá ba aprezentasaun nian. Maske iha família ho finansa sira ne ' ebé limitadu, edukasaun sei fó prioridade ba labarik mane. Ezemplu seluk, se ema ida sei foti kréditu iha instituisaun bankária, tuirmai, nia bele halo desizaun rasik, tanba se nia feen tenke iha autorizasaun husi nia laʼen. Prátika subordination duni hahú hosi koñesimentu jéneru injustu ida.

3.           Jéner u no estereotipu kona-ba Didatiku mak labeling parte balun ne ' ebé sempre rezultadu iha harming ema seluk no halo fali injustisa. Didatiku ne ' ebé introduz iha diskusaun ne'e ida mak stereotype sira-ne ' ebé mai hosi perspetiva jéneru. Tanba ne'e forma barak kona-ba jéneru injustisa, ne'ebe barak liu mak feto sira, liga didatiku ne ' ebé inerente ba sira. Porezemplu ema hipoteza ida ne ' ebé feto sira-ne ' ebé preen ka uza miniskirts sei dada atensaun ba seksu oinseluk, tan neʼe, katak violasaun seksuál no abuzu seksuál bele akontese, tan neʼe, feto neʼe tau todan. Ezemplu seluk iha hipoteza ne ' ebé feto sira-nia knaar mak atu serbí sira-nia laʼen iha uma, tanba ne'e edukasaun ne'e konsidera hanesan la importante mós ba feto sira. Didatiku hanesan neʼe mós akontese iha feto sira-nia servisu, hanesan hanoin katak feto sira la breadwinners prinsipál família sira, tan neʼe, feto sira-ne ' ebé servisu sira dala barak haree nu'udar "parte tempu" ka "ajuda laʼen nia". Tipu barak liután kona-ba feto sira-nia servisu ne'e konsidera imorál, hanesan ezemplu servisu hanesan "funsionáriu" iha hemu tua-fatin, "masseurs", ka servisu seluk ne ' ebé iha relasaun ho ne'e otelaria no turizmu, indústria, no mós servisu sira ne ' ebé mak hala'o hela iha kalan.

4.           jéneru  no Violénsia Violénsia (violensia) mak ida ataka rua kona-ba integrasaun fízika no psikolójika ba ema ida. Violénsia hasoru ema akontese tanba oin-oin kona-ba fonte sira, ida ne'ebe mak violénsia ne ' ebé mai husi jéneru persebidu ida. Tipu violénsia ida-ne'e hanaran relasiona ho jéneru violénsia, ne ' ebé liafuan mosu tanba dezigualdade podér ka kbiit iha sosiedade. Sira barak tipu krime sira ne ' ebé bele kategoriza hanesan violénsia jéneru, inklui:

1.      violasaun seksuál ba feto sira, inklui violasaun seksuál iha kazamentu. Violasaun seksuál akontese se ema ruma hateten kona-ba hetan servisu seksuál laiha vontade kona-ba ema ne ' ebé envolvidu. Maske discrepancy ida ne'e dala barak la hatudu tanba fatór oin-oin, hanesan taʼuk, moe, ekonómiku, sosiál tanba haʼu obriga, no mós dala barak tanba balu ameasa

2.      logging no fíziku ataka ne ' ebé akontese iha uma-kain. Inklui violénsia doméstika mak violénsia no ai-oan sira.

3.      prostituisaun ka kona-ba prostituisaun. Prostituisaun hanesan forma ida kona-ba violénsia hasoru feto sira-ne ' ebé mak hala'o hela tanba mekanizmu ida ne ' ebé ekonómiku negativu ba feto. Sosiedade no estadu ne ' ebé dala barak haree traballador ba seksu sempre uza padraun rua, ne ' ebé signifika kona-ba parte ida,

4.      Governu  bans no setór kaptura traballador ba seksu, maibé husi parte estadu mós impostu impostu sira husi traballador ba seksu. Aleinde seksu traballadór sira konsidera ki'ik hosi komunidade, maibé iha realidade hatudu katak atividade ne ' ebé hala'o tiha husi traballador ba seksu sira sempre fizika ho ema.

5.      violénsia hasoru feto iha forma infantíl. Tipu violénsia inklui naun-fízika violénsia, ne ' ebé mak abuzu kona-ba feto sira ne ' ebé iha feto ida nia isin objetu ida ba ema ida nia benefísiu. Ida-ne'e bele husu infantíl.

6.      violénsia ho forma kona-ba esterilizasaun-ba planeamentu familiár. Planeamentu familiár konsidera hanesan fonte ida kona-ba violénsia hasoru feto. Tanba hodi kumpri meta atu kontrola kresimentu populasaun nian, feto sira dala barak nosivu ba susesu programa nian, maski nuneʼe, ita hatene katak problema ne'e la ' ós de'it ho feto sira maibé mós ho mane sira. Maibé, dala barak feto sira tenke halo esterilizasaun, maske ida ne'e dala barak endangers feto rua fíziku no psychologically.

7.      Vizivel  violénsia. Iha neʼebá mak forma oin-oin ne ' ebé bele kategoriza hanesan violénsia vizivel, porezemplu tuur iha pozisaun ka hato'o ba feto sira iha dalan oin-oin ka oportunidade la sai prontu. Tipu violénsia ne ' ebé vizivel bele akontese iha fatin públiku hanesan kona-ba buses servisu, no tan neʼe, ba.

8.      Violénsia  hasoru feto mak komun liu no dala barak akontese iha komunidade ne ' ebé iha forma abuzu seksuál. Tipu violénsia akontese barak. Ida-ne'e abuzu ne ' ebé akontese iha forma jokes foʼer nia oin ba feto, hakanek ka embarrasses ema ida ho diskursu foʼer, interrogates ema ida kona-ba sira-nia atividade seksuál ka moris, husu ba prémiu seksuál iha kontestu promete atu halo servisu ka promosaun iha servisu, ka tau liman ba / nudges parte ba isin-lolon la serela ka la seizing ne ' ebé envolvidu.

2.5.   Perspetiva       

             Sira opiniaun ne ' ebé diferente hodi responde ba jéneru injustisa ne ' ebé mosu iha sosiedade nia laran, tanba diferensa iha opiniaun, perspetiva ka paradigm ne ' ebé mak sira adota. Iha estudu ida kona-ba jéneru, sira toeri boot rua iha siénsia sosiál sira-ne ' ebé hahoris movimentu feminism, liuliu movimentu functionalism no movimentu konflitu.

1.      Functionalisme   no Paradigma Feminism Movimentu functionalism mak dezenvolve ona husi Robert Merton no Talcott Parsons. Ema ida-ne'e eskola argumenta katak sosiedade maka sistema ida ne ' ebé kompostu hosi parte sira no sira ke interligadu tebes, no parte ida-idak nafatin esforsu atu alkansa balansu no armonia, atu nune'e bele esplika kona-ba feto sira-nia pozisaun. Tuir teoria estruturál funsionál konseitu jéneru ne'e forma tuir divizaun knaar no funsaun ida-idak mane no feto atu bele kria armonia entre mane no feto. Bele hetan influénsia functionalism feminism toleransia atu hanoin. Molok atu esplika kona-ba toleransia feminism, saida mak loloos hanaran feminism? Iha jerál, ema sira prejudiced katak feminism ne'e hanesan nune'e movimentu kontra mane, ida ho esforsu hasoru eziste sosiál instituisaun sira hanesan instituisaun sira ne ' ebé uma-kain, kazamentu no esforsu sira atu kontra feto sira atu nega sira-nia natureza.

Tanba prejuízu ne'e, feminism ne'e la akontese iha feto sira, maske la simu husi sosiedade. Iha parte seluk, tuir feminism, feminism nune'e mós movimentu hanoin no movimentu seluk, ne'e la hanoin no movimentu sira ne ' ebé hamriik mesak deʼit, maibé inklui mós oin-oin atu mosu fali, paradigm no theories ne ' ebé uza. Maske movimentu feminism ne ' ebé mai husi análiza oin-oin no atu mosu fali, iha objetivu komun ida, depende liu-liu ba feto sira-nia destinu.

Hipoteza báziku ba toleransia feminism mak katak liberdade no igualdade mai husi rationality no separasaun entre mundu públiku no privadu. Iha kombate ba problema hirak sosiedade nian, tuir enkuadramentu feminism toleransia buka atu "oportunidade hanesan no direitu sira ne ' ebé hanesan" ba ema hotu-hotu, inklui feto sira. Igualdade ba oportunidade no direitu entre mane no feto sira importante, tan neʼe, la presiza atu distinge oportunidade. Tanba ne'e, bainhira husu tansá mak halo feto sira iha situasaun ida ne ' ebé ligasaun ba kotuk ka ligasaun ba kotuk? Tuir feminism toleransia kauza husi sala "sira-nia". Ida-ne'e signifika katak karik sistema fó oportunidade hanesan ba mane no feto, maibé ida-neʼe lori katak feto sira-neʼe, sira labele kompete, presiza feto sira-nia an ba faktu. Movimentu ida ne'e, propoin atu rezolve problema feto sira-nia dalan atu halo mak atu prepara ba feto atu bele kompete iha mundu neʼe nakonu ho kompetisaun ne ' ebé livre.

2.      Kona-ba  Konflitu no Paradigma

Feminism Teoria konflitu moris hanesan reasaun ba teoria funsionál estruturál. Teoria ida ne'e fiar katak grupu hotu-hotu iha interese no kompeténsia sira ne ' ebé sai nu'udar sentrál ba relasaun sosiál hotu-hotu, ne ' ebé inklui relasaun entre mane no feto. Ba ema kona-ba movimentu konflitu, ideia no valór sira sempre uza hanesan instrumentu ida hodi kontrola poder, atu temi kona-ba relasaun entre mane no feto. Bazeia ba hipoteza katak, mudansa sei akontese liu husi konflitu, ne ' ebé sei rezulta iha mudansa pozisaun no relasaun. Movimentu feminism ne ' ebé mak categorized iha konflitu teoria, mak: Ba grupu dahuluk nian, movimentu feminism radikál. Movimentu ida ne'e bele mosu hanesan kultura sexism ka diskriminasaun sosiál ne ' ebé bazeia ba jéneru iha infantíl Osidentál. Ema feminism radikál sira la haree diferensa ruma entre pesoál no polítika objetivu, elementu biolójika ka seksuál, iha hala'o análize ida kona-ba kauza hosi opresaun feto nian ba sira-nia patriarch. Nune'e "mane" rua ne'e define no politikamente halo parte iha problema ne'e.

Tuir ema nian feminism radikál, partiárikia mak fonte ideolojia opresaun sira ne ' ebé iha ne'ebe ema iha kbiit superiór.

Maski nune'e, movimentu Marxist feminism, konsidera katak análize ne ' ebé hala'o hosi feminists radikál hanaran ahistorical, tanba ida ne'e konsidera partiárikia hanesan universál no hanesan abut opresaun hotu-hotu. Grupu daruak kona-ba konflitu theorists mak Marxist feminism. Grupu ne'e rejeita fiar kona-ba feminism radikál. Sira opresaun kona-ba feto sira halo parte opresaun klase ne ' ebé iha relasaun produsaun. Marcos Karl rasik la esplika buat barak iha teoria nia kona-ba feto nia pozisaun iha mudansa sosiál. Tuir Marcos, relasaun entre la'en no feen, mak hanesan ho relasaun entre proletariat nian no bourgeoisie nian, no nivel kona-ba progresu hosi sosiedade bele sukat hosi feto sira-nia estatutu. Iha era forma efikáz, kapitalizmu, opresaun kona-ba feto sira husi dalan oin-oin no razaun tanba nia mak fo profit. Primeiru, esplorasaun ba fila ba uma, ne'e prosesu ida ne ' ebé hala'o atu halo ema sira-ne ' ebé mak uza iha serbisu factories productively liu. Segundu, feto konsidera fo benefisiu ba sistema capitalist kona-ba traballu cheap reproduction. Terseiru, inkluzaun feto sira hanesan laborers ne'e mós haree ba hanesan fo benefisiu ba sistema capitalist tanba iha jerál vensimentu traballadór feto sira dala barak ne ' ebé ki'ik kompara ho mane sira. Movimentu ida ne'e la konsidera partiárikia hanesan problema ida, maibé forma efikáz, kapitalizmu sistema ne‟e kauza. Mota-oan datoluk kona-ba konflitu mak socialist feminism. Socialist feminism hahú koñese iha 1970s nian. Mitchel iha ninia livru Imóvel Feto mak tau fundasaun socialist feminism. Tuir nia, opresaun polítika mak hanesan kontinuidade ida hosi klase opresaun no opresaun patriárkia. Ema sira husi eskola ida-ne'e simu no uza prinsípiu báziku Marxism no habelar ho área sira ne ' ebé iha ona ignora teoria Marxist. Tuir barak, liu-liu ba feto nia movimentu, dixípulu ida neʼebé mak konsidera esperansa barak liu tan, tanba análize ne ' ebé oferese mak aplikável liu. Ba socialist feminism, opresaun feto mosu iha klase ruma, maske revolusaun socialist la nesesariamente hanesan ho feto sira-nia pozisaun. Hipoteza ne ' ebé uza hosi socialist feminists mak moris iha sosiedade ida-ne ' ebé capitalist la kauza ne ' ebé de'it kona-ba fenómenu feto sira-nian. Socialist feminists rejeita Marxist vizaun ne ' ebé tau ba esplorasaun ekonómika hanesan baze ba jéneru opresaun. Iha parte seluk, feminism laiha konsensia klase mós hamosu problema. Tanba ne'e analiza patriarkál presiza mated ho análize klase.

Hatutan tan ne'e, teoria capitalist patriárkia, ne ' ebé mak uluk hatudu husi Zillah Eisenstein, hahú ninia teoria ho thesis feto nian hanesan klase aplika ida, hodi deskreve Marx saida mak bolu alienasaun, atu haree fate feto. Iha ninia análize Eisenstein haree katak partiárikia iha mosu tanba iha forma efikáz, kapitalizmu no kontinua iha era pós forma efikáz, kapitalizmu.

 

 

2.6.   Theories  kona-ba Jéneru no Feto sira nia Estudu

2.6.1. Komprensaun Jéneru

Komprensaun jéneru tuir espesialista sira, inklui: 1. jéneru ne'e papel sosiál iha papél kona-ba mane sira no papel feto sira hakarak (Suprijadi no Siskel, 2004). 2. jéneru ne ' ebé mak iha estatutu no knaar diferensa entre feto no mane sira forma hosi komunidade tuir valór kulturál válidu balun durante tempu (OMS, 2001). 3. jéneru ne ' ebé mak diferensa iha papél no responsabilidade sosiál feto no mane ne ' ebé forma hosi kultura (Azwar, 2001). 4. jéneru ne'e jéneru sosiál ka komunidade connotation ba determina papel sosiál ne ' ebé bazeia ba jéneru (Suryadi no Idris, 2004.) Tan neʼe, nia bele hetan konkluzaun katak jéneru ne'e: termu ida ne ' ebé uza atu esplika kona-ba diferensa sosiál entre mane no feto. Grupu forma sensibilizásaun kona-ba atributu no hahalok sira-ne ' ebé eziste iha mane no feto.

2.6.2.       Jéneru  Diferensa No Tipu Seksu

Jéneru prazu ne'e orijinalmente dezenvolve hanesan análize ida kona-ba siénsia sosiál hosi Ann Oakley (tinan 1972, Fakih, iha tinan 1997), no hahú, hafoin tuir nia jéneru, konsidera instrumentu analytical di'ak atu komprende problema kona-ba diskriminasaun hasoru feto sira iha jerál. Jéneru ne'e diferente husi jéneru (seksu). Seksu ne'e divizaun ba seksu ne ' ebé mak define no no ligasaun ba seksu espesífiku ida. Nune'e, konseitu kona-ba seksu uza hodi halo diferensa ba mane no feto sira ne ' ebé bazeia ba elementu sira ne ' ebé biolójika no anatomy mate-isin. Konsidera katak jéneru ne'e termu ida ne ' ebé uza atu deskreve sensibilizásaun forma hirak diferensa entre feto no mane. Jéneru ne'e konseitu ida-ne ' ebé halo distinsaun entre ninian funsaun no knaar entre mane no feto. Iha ninian funsaun sira no papel diferensa entre feto no mane sai ona tanba iha diferensa biolójika no naturál, maibé sira bá, distintu liu husi sira-nia pozisaun sira nian, funsaun no knaar bainhira hatama oin-oin kona-ba moris no dezenvolvimentu. Kona-ba seksu no jéneru diferensa mak hanesan tuir mai ne'e:

Jéneru no Diferensa iha Seksu

2.7.       Jéneru  Seksu  Diʼak  Seksu

1)      Bele troka                                           6) la Bele troka

2)      Interchangeable                                 7) Naun-interchangeable

3)      Depende                                             8) tempu Valid ba tempu ne ' ebé hotu-hotu

4)      Depends kona-ba ida-idak                 9)  kultura Aplika fatin hotu-hotu

5)      La naturál (halo iha komunidade).     10)  Natureza (Maromak nia kriasaun):

Feto  menstruating, isin-rua, hahoris, másin   Nune'e jéneru hanesan konseitu ida nu'udar rezultadu hosi hanoin ne ' ebé ema ka enjeñaria, forma hosi sosiedade jéneru maka dinámika bele la hanesan tanba diferensa iha alfándega, kultura, relijiaun, sistema valór balu nian, komunidade, no grupu étniku. Aleinde ne'e, jéneru bele muda tanba viajen istóriku, polítika, ekonómika no mudansa sósiu-kulturál. Nune'e, jéneru ne'e la universál, maibé natureza situasionál maibé ba sosiedade. Tanba ne'e labele iha konfuzaun no twist kona-ba signifikadu kona-ba saida mak bolu jéneru no jéneru.

 

2.8.        Konsekuénsia No Moris Kona-Ba Inkéritu Jéneru

a.       Jéneru no Marjinalizasaun feto Forma injustisa jéneru ne ' ebé iha forma prosesu marjinalizasaun feto mak prosesu impoverishment ida partikular jéneru (iha feto ida-ne'e kazu) tanba diferensia jéneru.

b.      Jéneru no Subordination Jéneru haree la ' ós de'it rezultadu iha marjinalizasaun, maibé mós rezultadu iha subordination feto. Iha neʼebá mak ida hipoteza iha sosiedade katak feto sira emosional, irrational atu hanoin, feto sira la bele sai hanesan lider (hanesan foti-desizaun na'in), tan neʼe, hanesan rezultadu ida ne ' ebé feto mak tau iha pozisaun sira ne ' ebé mak la importante no la estratéjiku (segundu ema).

c.       Jéneru no estereotipu kona-ba Didatiku mak labeling parte balun ne ' ebé sempre rezultadu iha harming parte sira seluk no halo fali injustisa. Didatiku ne ' ebé introduz iha diskusaun ne'e ida mak stereotype ne ' ebé mai husi perspetiva jéneru. Tanba ne'e forma barak kona-ba jéneru injustisa, ne'ebe barak liu mak feto sira, liga didatiku inerente.

d.      Jéneru no Violénsia  Violénsia (violensia) mak atake ida (asaltu) hakarak mentál nian integridade fízika no psikolójika ba ema ida. Violénsia hasoru ema bele akontese tanba oin-oin kona-ba fonte sira, ida ne'ebe mak violénsia ne ' ebé mai husi jéneru persebidu ida. Violénsia ida-ne'e hanaran "relasiona ho jéneru violénsia" liafuan mosu dalabarak tanba dezigualdade podér ka kbiit iha sosiedade.

e.       Jéneru no Serbisu Iha hipoteza ida iha sosiedade sira-ne ' ebé feto mak nurturing, badinas, no la adekuadu atu sai família nia ulun, tan neʼe, hanesan rezultadu servisu hotu-hotu ne ' ebé doméstika sai responsabilidade kona-ba feto. Tan neʼe, feto sira-nia workloads sai todan no aloka ba tempu naruk atu mantein uma-laran-moos no neatness; hahú hosi mopping dezeñu, te'in, no tau matan ba labarik sira no tan neʼe, ba.

2.9.         Iha Teoria Ida-Ne ' Ebé Mak Fó Moris Ba Feminisme

            Teoria functionalism   Teoria / Fakar functionalism estruturál ka dala barak hanaran movimentu functionalism, mak mainstream mainstream (mainstream) iha siénsia sosiál ne ' ebé dezenvolve hosi Robert Merton no Talcott Parsons nian. Teoria ida ne'e la diretamente rezolve problema ne'e ba feto. Maibé, ema husi eskola ida-ne'e, tuir sosiedade iha sistema ida ne ' ebé kompostu husi parte sira, no sira hamutuk (relijiaun, edukasaun, estrutura polítika ba família) no parte ida-idak nafatin esforsu atu alkansa balansu (equilibrium) no armonia, atu nune'e bele esplika kona-ba ema feto sira-nia pozisaun. Teoria ida ne'e dezenvolve analiza estrutura sosiál sosiedade sira-ne ' ebé kompostu husi elementu hamutuk oin-oin maski sira iha funsaun sira ne ' ebé diferente.

  Funsaun sira ne ' ebé la hanesan duni presiza atu komplementa malu atu nune'e bele kria sistema ida-ne ' ebé ekilibrada. Konseitu kona-ba jéneru, tuir teoria estruturál ne ' ebé funsionál mak forma tuir divizaun knaar no funsaun ida-idak (mane no feto) tuir dalan ida-ne ' ebé dichotomous atu nune'e bele kria armonia tuir ema teoria ida ne'e, sosiedade mudansa evolutionarily, tan neʼe, katak konflitu iha sosiedade nia laran ne'e haree ba hanesan dysfunction ida kona-ba integrasaun sosiál no ekilíbriu. Teoria ida ne'e konsidera armonia no integrasaun hanesan funsionál, ho valór aas, no tenke hetan respeitu, enkuantu tenke evita konflitu. Tan neʼe, teoria ida ne'e eskritura esforsu ne ' ebé kuandu imi liki tiha quo estatutu, inklui ema sira-ne ' ebé relasiona ho relasaun entre mane no feto iha sosiedade sira-ne ' ebé sai tiha ona.

Hanesan  rezultadu feminism  ne'e la akontese iha feto sira, maske la simu husi sosiedade;

1.      Tuir feminists Feminisme la independente sira ne ' ebé hanoin no movimentu ida, maibé inklui mós oin-oin atu mosu fali, paradigm no theories ne ' ebé uza. Maske movimentu feminism mai husi analiza oin-oin ida no ideolojia, objetivu komun ida, depende liu-liu ba feto sira-nia fate ona. Tanba ne'e movimentu departs husi hipoteza no koñesimentu ne ' ebé katak feto sira mak hanehan, fó-sai dehan no buka atu evita opresaun no esplorasaun.

2.      Eskola feminist Toleransia Movimentu ida ne'e hetan influénsia hosi teoria functionalism estruturál. Ida-neʼe mosu hanesan ida mai husi teoria toleransia polítika sira-ne ' ebé jeralmente upholds valór ba autonomia, igualdade no valór morál no liberdade sira ne ' ebé indivíduu sira, maibé iha tempu hanesan, konsidera hanesan atu halo diskriminasaun hasoru feto.

Define feto sira-nia problema, eskola ida-ne'e la haree ona estrutura no sistema hanesan problema prinsipál. Hipoteza báziku ba toleransia feminism mak katak liberdade no igualdade mak book an iha rationality no separasaun entre worlds públiku no privadu. Iha kombate ba problema hirak sosiedade nian, tuir enkuadramentu feminist toleransia, buka atu "oportunidade hanesan no direitu sira ne ' ebé hanesan" ba ema hotu-hotu, inklui feto sira. Feminism Toleransia nunka husu diskriminasaun tanba ideolojia patriarkál.

3.      Konflitu paradigma / theories   Moris hanesan reasaun ba teoria estruturál ne ' ebé funsionál. Teoria ida ne'e fiar katak grupu hotu-hotu iha interese no poder sira ne ' ebé sentrál ba relasaun sosiál hotu-hotu, ne ' ebé inklui relasaun entre mane no feto ida. Ba ema kona-ba movimentu konflitu, ideia no valór sira sempre uza hanesan instrumentu ida hodi kontrola no halo sira-nia kbiit, atu temi kona-ba relasaun entre mane no feto.

4.       feminists ne ' ebé mak categorized iha teoria konflitu ida ne'e mak

 

 

 

 

 

 

 

 

KAPÍTULU III

ENSERRAMENTU

3.1.   Konkluzaun           

            Jéneru ne'e diferente husi jéneru (seksu). Konseitu kona-ba seksu ka seksu ne ' ebé refere ba diferensa biolójika iha feto no mane; kona-ba diferensa entre mane no feto sira. Durante tempu jéneru iha prazu ida ne ' ebé uza atu deskreve hirak diferensa entre feto no mane. Jéneru ne'e konseitu ida kona-ba relasaun sosial ne ' ebé halo distinsaun entre ninian funsaun sira no papel entre mane no feto.            

            Mead argumentu katak iha istória no kultura sosiedade Osidentál sira personalidade hatene diferensa entre feto no mane. Iha klasifikasaun ida ne'e feto sira iha jerál asosiadu ho hahalok personalidade balun hanesan karáter materna, naun-agresivu, dada gentle, util, emosional, dependente, pampering, tau matan ba nesesidade ema seluk no iha feminism seksualidade. Iha parte seluk, mane sira, mak asosiadu ho karakterístika sira kona-ba susar, agresivu, dominating no seksualidade ne ' ebé forte. Jéneru ne'e dinámika, bele iha mós oin-oin tanba diferensa iha alfándega, kultura, relijiaun, no sistema valór ne ' ebé nasaun sira balun, komunidade no grupu étniku sira.

Aleinde ne'e, jéneru bele muda tanba viajen istóriku, polítika, ekonómika no mudansa sósiu-kulturál, ka tanba progresu dezenvolvimentu. Nune'e jéneru ne'e la universál ka la jeralmente aplika, maibé ida ne'e situasional iha sosiedade nia laran.

 

3.2.  Sujestaun

 

1.      Atu kompleta ne ' ebé hakerek iha provizaun legal ba violasaun grave direitus umanus, presiza aprimorar ba Lei n º 26 2000, ne ' ebé kobre material kona-ba lei formal.

2.      Kria ohin serteza ba dezigualdade jéneru iha Timor-Leste

3.      Artigu ida-ne ' e, autór ne ' e bele adicionar insights no koñesimentu

4.      artigu Ida Ne ' E, karik ita-boot, ne ' e sugerir ba ezistensia hein ita forneça sujestaun no sujestaun hirak ne ' ebé

 

 

 

 

 

 

REFERENCIA

J.Dwi Narwoko no Bagong Suyanto. 2004. sociology: edisaun 3 testu introductory no aplika. Jakarta: Kencana Sunarto, Kamanto. 2004. introdusaun ba sociology (edisaun revizaun). Jakarta: Institutu ba Publishing, Fakuldade ekonomia, Universidade Indonézia nian.