Saturday, December 14, 2019

Ohin loron, mundu ne ' e edukasaun oras ne ' e sai controvérsia


KAPÍTULU I
 INTRODUSAUN
1.1  Antesedensia
Ohin loron, mundu ne ' e edukasaun oras ne ' e sai controvérsia ida ne ' ebé públika iha sosiedade pseudo no plurál. Problema ne ' e kleur prinsipál hosi edukadór hanesan kurríkulu ne ' ebé sempre muda hahú tinan 90. Iha mundu ne ʼ e ba kurríkulu ne ' e, edukasaun ne ' e buat ida importante tebes, tanba kurríkulu ne ' e hanesan pasu primeiru atu halo ho sistema aprendizado bele funsiona sistematikamente. Ministériu edukasaun no kultura (Kembudbud) ne ' e daudaun nu ' udar karik sensitividade mundu nian ba edukasaun ne ' e barak liu, mudansa iha lideransa ne ' e hanesan pasu dahuluk iha mudansa ba kurríkulu ne ' e.

1.2.   Formulasaun  Kestaun
Hahú husi formulasaun ba problema ne ' e iha leten, bele konklui katak:
1.      Saida mak ita ba kurríkulu ne ' e?

2.      Saida mak ita ba jestaun kurrikulár?
3.      Ne ' Ebé mak servisu no benefisiu ba kurríkulu ne ' e?









KAPÍTULU II
DISKUSAUN
2.1.  Jestaun Kurrikulár
 Kurríkulu ne ' e hanesan programa planejado sistematikamente, hatene ne ' e, hamutuk ho planu no akordu kona-ba objetivu ne ' e, konteúdu no material hanorin. Tan ne ʼ e, kurríkulu tenke komponente inter-relacionados atu alkansa objetivu edukasionál ne ' e.
1.      O jestaun Kurikulu
Tanba husi parte istóriku, liafuan kurríkulu (kurríkulu) ne ' e termu ida ne ' ebé mai husi grego. Iha ne ' e, liafuan ida ne ' e uza iha mundu esportes sira nian mak konsisti iha deskobre koredór ida-idak ne ' e tenke hala ʼ o dook. Iha Gresia antiga ne ' e, termu "kurríkulu" ne ' e uza hodi hatudu estájiu ne ' e ka ne ' ebé provoka atake percorridos percorridos korredór iha halai-taru ba revezamento hatene iha mundu ne ʼ e atlético. [1] Etimologicamente ne ' e, termu kurríkulu mai grego nian, ne ' e signifika, curir, ne ' e signifika koredór ' curere, ne ' ebé signifika "hala ' o atu sai parte ida ne ' e. Tan ne ʼ e, termu kurríkulu mai iha mundu esportes sira, liu-liu iha kampu ne ' e husi atletizmu iha tempu antigu romanos. Iha lia-fransés, liafuan kurríkulu mai liafuan courier, ne ' e signifika sai parte ida ne ' e (sai). Kurríkulu ida ne ' ebé signifika katak tenke dook percorrida koredór ida husi liña fila to ' o ba to ' o hodi hetan medalla ka prêmio. Kurríkulu ne ' e hanesan planu projetado atu hahú prosesu ensinu no aprendizajen iha orientasaun no responsabilidade ba eskola. [2] UU La. 20 2003 kona-ba Sistema nasionál edukasaun nian, afirma katak kurríkulu ne ' e planu no akordu ida kona-ba objetivu ne ' e, konteúdu no materiál aprendizajen ne ' e, nune ' e mós ba uza métodu hanesan diretríz ba organizasaun atividade aprende atu atinji objetivu espesífiku ne ' e. Tan ne ʼ e, bele konklui katak jestaun kurrikulár ne ' e hanesan sistema jestaun kurrikulár kooperativu nian, ne ' ebé abranjente, sistêmico no sistemátiku, atu nune ' e hetan hodi hetan meta sira kurrikulár. Iha ninia implementasaun, jestaun ne ' ebé bazeia iha eskola (SBM) no kurríkulu iha nível unidade edukasionál (SBC). Tanba ne ' e ba autonomia fó ba instituisaun edukasaun nian iha jestaun kurikulu ho forma independente, priorizando sira-nia nesesidade no realizasaun. meta sira iha vizaun no misaun instituisaun ensinu la ' ós negligenciam polítika nasionál ne ' ebé mak estabelese ne ' e.
2.      Escopo Kurrikulár
Gerenciamento ba kurríkulu ne ' e mak parte integrante kurikulu iha nível unidade edukasionál (SBC) no Gerenciamento Bazeia Ba iha eskola Jestaun kurikulu tuir ninia kbit rasik inklui planejamento, organizasaun ne ' e, implementasaun no avaliasaun kona-ba kurríkulu ne ' e. Iha nível unidade edukasaun, atividade kurrikulár priorizam hala ' o no hadi ' a entre kurríkulu nasionál (standar kompeténsia/kompeténsia báziku) no nesesidade sira rejiaun nian no kondisaun eskola ne ' e, atu nune ' e kurríkulu ne ' e kurikulu integridade ho alunu sira no ambiente eskola ne ' e hamriik. [3]
3. Diretríz ba implementasaun kurríkulu ne ' e. Aleinde ne ' ebé mak planeia objetivu edukasaun nian no organiza materia aprendizajen ne ' e, governu sentral hasai diretríz jerál ne ' ebé sei tuir kompostu husi eskola sira atu dezenvolve planu operasionál iha eskola, diretríz hirak ne ' e inklui: estrutura programa, programa preparasaun acadêmica, diretríz ba preparasaun ba programa aprendizajen, diretríz ba preparasaun ensinu programa (planu), diretríz ba preparasaun ba unidade aulas, divizaun servisu ba profesór ne ' e, organizadór sira ba estudante sira iha sala de aulas.  [4]
4. Kurríkulu ba Konteúdu Lokál (KKL)  Kurríkulu ba konteúdu lokál ne ' e kurikulu organiza bazeia ba nesesidade kada rejiaun/rejiaun sira, materiál aprendizajen mak ajusta ba ambiente naturál, sosiál, kulturál no econômico no ba nesesidade sira dezenvolvimentu nian, área organizadu sira iha disiplina independente.
Objetivu sira husi konteúdu kurikulu lokál sira mak: a. Siraiha alunu sira ba ambiente rasik, ajuda prezerva kultura lokal, inklui artezanatu nian sira, ne ' ebé ho valór habilidades econômico iha sira-nia área. b. Fo kapasidade no habilidades sira ba hela iha komunidade no kontinua sira nia edukasaun nivel aas liu, no ida ne ' e bele ajuda nia no ninia inan-aman sira atu hatán ba sira-nia nesesidade loroloron nian. Depois, baze kurikulu ba konteúdu lokál ne ' e regulamenta iha PP No. 28 1990, parágrafu 3 iha artigu 14 no detalhadamente liu nebé temi ona iha desizaun ne ' e ministru edukasaun no kultura 060//U1993, kona-ba kurríkulu konteúdu lokál edukasaun bázika, iha nia alokasaun. [5] Lei repúblika indonézia No. 2 iha tinan 1989, kona-ba Sistema Nasionál edukasaun nian (SNE), afirma katak kurríkulu estruturadu atu atinje objetivu sira edukasaun nasionál ne ' e, iha faze kapasiadade iha konsiderasaun dezenvolvimentu estudante nian no tuir ambiente nian, nesesidade nasionál ba dezenvolvimentu ne ' e, dezenvolvimentu siénsia no teknolojia no turizmu, arte, tuir tipu unidade ida-idak, no nivel edukasaun. Depois, artigu 38 afirma katak implementasaun ba edukasaun iha unidade edukasionál ne ' e bazeia iha kurríkulu ida ne ' ebé bele aplika nacionalmente no kurikulu adaptadu ba situasaun ne ' e, nune ' e mós ba nesesidade no karakterístika ambientál unidade edukasionál ne ' e. [6] 5. Kurríkulu iha Nível Unidade edukasaun (SBC). Ida ne ' e KTSP kurríkulu operasionál prepara no implementa ona iha kada unidade edukasionál ne ' e. Objetivu mak konsisti iha KTSP, estrutura no konteúdu edukasionál nian iha nível unidade edukasaun, kalendáriu edukasionál no planu ba estudu. [7] 
Estrutura no konteúdu ba SBC iha nivel edukasaun importante teb-tebes no médiu ne ' ebé define iha NIA A ' AN inklui grupu na ' in lima ne ' ebé sujeita, hanesan tuir mai: Estrutura no konteúdu KTSP nian iha nivel edukasaun importante teb-tebes no médiu ne ' ebé define iha NIA A ' AN inklui grupu na ' in lima-ba asuntu ne ' e, hanesan tuir mai: 1), grupu relijiouzu no ho moral ba asuntu ne ' e. 2) grupu sujeita sidadania no personalidade. 3) grupu asuntu siénsia no teknolojia 4) grupu asuntu estéticos 5) grupu sujeita esportivos no fíziku, saúde nian. [9] 7. Dezenvolvimentu programa a. Dahikus bázika sira kona-ba programa estudu Planu estudu ne ' e hanesan planu aprendizado kona-ba asuntu ida ne ' e, konkorénsia bázika ne ' e, asuntu ne ' e, atividade aprendizado, hanesan indikador ne ' e, avaliasaun, alokasaun ba tempu no rekursu aprendizado. b. Prinsípiu dezenvolvimentu kurríkulu 1) Sientífiku Materiál ne ' ebé hotu-hotu iha planu estudu cientificamente ne ' e tenke iha justifikasaun. 2) Relavan Materiál ne ' ebé iha programa ne ' e oras ne ' e bazeia ba nivel dezenvolvimentu fíziku, intelektuál, sosiál, emosional no espirituál alunu sira nian. 3) Sistemátiku Komponente kurikulu sira ne ' ebé funsionalmente interconectados atu alkansa kompeténsia 4) Ne ' Ebé Konsistente Ne ' e konsistente entre kompeténsia bázika, hanesan indikador ne ' e, asuntu ne ' e, esperiénsia aprendizajen, rekursu aprendizajen no sistema avaliasaun ne ' e. 5) no Atuál contextual Esperiénsia kona-ba asuntu hotu-hotu, aprendizajen, rekursu aprendizajen no sistema avaliasaun ne ' e fó atensaun ba dezenvolvimentu siénsia, teknolojia no arte mutakir nian iha vida real no eventu ne ' ebé akontese. 6) Fleksivel Komponente hotu-hotu ba kurríkulu ne ' e bele tau ba diversidade estudante, edukadór, nune ' e hanesan dinámika ba mudansa ne ' ebé akontese iha eskola no nesesidade komunidade nian. 7) Ne ' Ebé Abranjente Komponente kurikulu ne ' e abranje área kompeténsia tomak (kognitiva, psikomotora, afetiva). [10]

KAPÍTULU III
ENSERRAMENRU
1.1.   Konlusaun
 Kurríkulu ne ' e hanesan programa planejado sistematikamente, hatene ne ' e, hamutuk ho planu no akordu kona-ba objetivu ne ' e, konteúdu no material hanorin. Tan ne ʼ e, kurríkulu tenke komponente inter-relacionados, nune ' e bele atinji objetivu edukasionál etimologicamente ne ' e, termu kurríkulu mai grego nian, ne ' e signifika, curir, ne ' e signifika koredór ' curere, ne ' ebé signifika "hala ' o atu sai parte ida ne ' e. Tan ne ʼ e, termu kurríkulu mai iha mundu esportes sira, liu-liu iha kampu ne ' e husi atletizmu iha tempu antigu romanos. UU La. 20 2003 kona-ba Sistema nasionál edukasaun nian, afirma katak kurríkulu ne ' e planu no akordu ida kona-ba objetivu ne ' e, konteúdu no materiál aprendizajen ne ' e, nune ' e mós ba uza métodu hanesan diretríz ba organizasaun atividade aprende atu atinji objetivu espesífiku ne ' e. Tan ne ʼ e, bele konklui katak jestaun kurrikulár ne ' e hanesan sistema jestaun kurrikulár kooperativu nian, ne ' ebé abranjente, sistêmico no sistemátiku, atu nune ' e hetan hodi hetan meta sira kurrikulár. Iha ninia implementasaun, jestaun ne ' ebé bazeia iha eskola (SBM) no kurríkulu iha nível unidade edukasionál (SBC).

1.2.   Sujestaun
Bainhira halo kurríkulu ne ' e, hein katak la iha influensia ba fatór polítiku ka interese polítiku sira, atu nune ' e, bainhira halo ne ' e, bele konsidera hanesan di ' ak liután.

No comments:

Post a Comment