Saturday, December 14, 2019

IGUALDADE JÉNERU NO KULTURA IHA TIMOR-LESTE


KAPÍTULU I

INTRUDUSAUN
1.1  Antesedénsia  
Liafuan neʼe, ema hotu-hotu konkorda katak mane no feto sira la hanesan. Kuandu ita haree ida-idak nia karaterístika fíziku, ita sei fasil atu halo diferensa sira. Diferensa naturais ne ' ebé koñesidu hanesan diferensa iha seksu mak diferensa duni de'it biolójika ne ' ebé mak lori husi moris-mai entre feto no mane. Se diferensa sira la kria fali injustisa, la kria opozisaun no laiha énfaze no opresaun entre ema seluk, nia la bele sai problema ida. Tuir loloos, iha diferensa iha habelar ba sorin ida sente no konsidera ba iha nivel aas liu, forte liu no imediata liu fali parte ida seluk. Ida-neʼe mak buat neʼebé fó sa'e ba dezigualdade no injustisa.   
  Igualdade entre mane no feto ka liu koñesidu igualdade jéneru sai tópiku ida ne ' ebé manas kona-ba tempu kleur iha mundu tomak. Liu husi viajen naruk ida atu konvense mundu katak feto nian iha esperiénsia diskriminasaun de'it tanba diferensia jéneru no diferensa sosiál, ikus liu iha tinan 1979, Nasoens Unidas (ONU) aprova ona konferénsia kona-ba halakon diskriminasaun hasoru feto tipu hotu-hotu. Konferénsia ne'e mak bele ratifika hosi governu Timor-Leste iha tinan 2002 iha konstituisaun nian ba Demokrátika Repúblika Timor-Leste iha parte II direitu, obrigasaun no liberdade fundamentál hanesan temi iha artigu 17 relasiona ho igualdade entre feto no mane, ne ' ebé lee; "Mane no feto iha direitu no obrigasaun sira iha área hotu-hotu moris familia, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku. Maibé, mak ida-neʼe la diʼak sosializa husi Estadu. Konferénsia no konstituisaun rdtl, tuir loloos, la bele halakon diskriminasaun ne ' ebé esperiénsia hosi feto. Iha mundu tomak iha neʼebá sira sei feto sira ne ' ebé esperiénsia forma violénsia (fíziku, mentál, sosiál no ekonómiku violensia) rua ne'e hotu-hotu iha uma, iha servisu no iha komunidade. Tracing liña autoridade sira iha área formasaun no implementasaun ba regulamentu, ema barak abbreviate hirarkia ne'ebe sosiál no forma poder iha moris. Hirak ne'e hirarkia ne'ebe sira xefia hosi feto ka mane forsa boot ida.
Partiárikia iha sosiedade ne ' ebé iha mundu hela dezenvolvimentu nia laran, ne ' ebé inklui iha Timor-Leste. Neineik papél dezenvolve kultura pré-modernu, iha dimensaun fíziku no sistema muscular superiór mane, hamutuk ho feto sira ne ' ebé hahoris ba labarik sira, rezultadu iha divizaun ida kona-ba traballu sira-nia knaar biolójika bazeia ba seksu, ne ' ebé mak sei válidu ohin loron. Ema sai fornesedór kona-ba nesesidade kona-ba moris no protectors iha lida ho mundu liur kona-ba família. Responsabilidade hirak ne ' ebé nia bele fó autonomia ne ' ebé boot no oportunidade sira. Divizaun ida-ne'e ba traballu ne ' ebé lori ba papel sosiál nian ne ' ebé limitadu ba tantu mane no feto sira-nia dezenvolvimentu no kriasaun ba poder diferensia iha buat balun ne ' ebé favoravel liu ba mane sira. Bazeia ba antesedénsia deskreve iha leten, iha hakerek dokumentu ida ne'e hakerek iha probabilidade atu diskuti kona-ba kestaun Jéneru iha Timor-Leste no Kultura.
Jéneru ne ' ebé mak diferensa jéneru ne ' ebé mak kauza hosi diferensa biolójika no la Maromak nia natureza, prosesu ida-ne ' ebé naruk sósiu-kulturál. Diferensa iha komportamentu entre mane no feto, aleinde kauza husi fatór biologics barak liu mak forma liu husi prosesu sosiál no kulturál. Jéneru bele kategoriza hanesan pesoal ida ne ' ebé operasionál halaʼo hatudu (medida) kona-ba asuntu feto no mane, liu-liu sira relasiona ho divizaun ba knaar iha sosiedade ne ' ebé harii husi komunidade rasik. Mandatu jéneru sai problema ida-ne ' ebé importante no ne'e dala barak diskuti ona entre. Ema barak iha persepsaun katak jéneru ne'e sempre iha relasaun ho feto sira, atu nune'e atividade hotu-hotu ne ' ebé mak luta ida ba igualdade justisa jéneru ne'e de'it hala'o no laʼo tuir husi feto la mane involve. Feto ne ' ebé mak montante ida ne ' ebé signifikativu kona-ba rekursu, maske iha Indonézia mundu tomak total a'as liu numeru mane. Maibé feto neʼebé neʼebé partisipa iha setór públiku mak oras ne'e iha kraik ne'e mane, liu-liu iha área polítika. Feto nia partisipasaun ki'ik iha setór públiku la deit akontese iha Indonézia, maibé mós iha mundu, ne ' ebé inklui iha nasaun sira ne ' ebé dezenvolvidu. Pur ezemplu iha área edukasaun nian, feto sira sei lagging kompara ho mane sira. Feto neʼe nia lag ne'e reflete 2 iha persentajen ne ' ebé boot liu kona-ba hakerek no lee feto (14.47% iha tinan 2001) kompara ho mane leki (6.87%). Dadus konfirma partisipasaun feto sira iha setór públiku nian iha edukasaun sira sei menus (Wirutomo, 2012: 188-189). Ezemplu tuirmai iha India, iha nasaun ida ne ' ebé feto sira fahe ba grupu tolu ka kursu hali'is liu-liu, médiu-aas, no ki'ik klase. Haree Sosiedade Indianu sira ba feto sira fó sai ona iha klase ne ka stratum sira iha. Iha jerál hirak ne'e nia kategoria ka strata sira haree hosi de'it ka oan, maibé mós husi ekonomia klase. Ezijénsia katak feto sira tama mundu serbisu nian fó korajen ba sira atu hetan edukasaun superiór ida. Liután, no liu edukasaun superiór feto, liu eleva ba klase no grau sira ne ' ebé nia maka iha komunidade. Ba klase ki'ik, feto sira moris, tau-matan ba no ho ida-neʼe sai, tenke moris no servisu iha uma, depois mated iha idade. Ne‟e signifika feto rua ne ' ebé mak la iha razaun atu buka serbisu diʼak liu. Edukasaun no kumprimentu ba feto sira-nia direitu sira liga liu, -feto ida menus oportunidade edukasaun ki'ik nia iha ba afirma katak sira-nia direitu. Obstákulu boot mai husi família, feto konsidera de'it ne ' ebé apropriadu atu servisu iha uma laran. Tanba ne'e, oportunidade ba sira atu hola parte iha uma liʼur hela limitadu tebes. Hakarak atu ba eskola ka hetan edukasaun seluk tanba razaun ba kareira ida iha Oituan sai hosi uma hetan aprovasaun husi família liu-liu inan-aman sira (Bainar no Halik, tinan 1999: 37-38)
1.2   Formulasaun Problema
1.      Problema ne ' ebé aprezenta iha artigu ida ne ' e redasaun ne ' e nu ' udar mak kultura no jéneru iha Timor-Leste?
2.      Saida  mak konteúdu jéneru igualdade  jéneru iha Timor-Leste?
3.      Oinsa atu implementa edukasaun igualdade jéneru iha prosesu Edukasaun aprendizajen iha aula?
1.3   Limitasaun problema
Bainhira hakerek artigu ida-ne ' e, ko ' alia kona-ba kestaun sira kona-ba kultura no jéneru iha Timor-Leste
1.4   Objetivu  Hakerek

1.      Objetivu atu hakerek artigu ida-ne ' e deskobre kestaun kona-ba kultura no gênero iha Timor-Leste.
2.      Atu deskobre  konteúdu jéneru igualdade jéneru iha Timor-Leste.
3.      Atu deskobre implementa edukasaun igualdade jéneru iha prosesu Edukasaun aprendizajen iha aula.







KAPÍTULU II.
TUIR  BAZE  TEORIA
2.1    Definisaun Kultura       
Kultura ka kultura mai husilian  Sansekerta , tuir adat  Buddhayah, ne ' ebé forma plural nian buddhi (hanoin ka razaun) interpreta kona-ba asuntu sira ne ' ebé relasiona ho razaun ne ' ebé umanu. Iha lian-Inglés, Culture, hanaran Kultura, iha sorin seluk ne ' ebé mak mai husi Latin liafuan colere ne ' ebé mak prosesamentu ka serbisu. Bele interpreta hanesan haburas rai no to'os, kultura liafuan ne'e dala ruma mos katak: hanesan kultura iha Indonézia Kultura mak dalan moris nian ne ' ebé mak dezenvolve no fahe ema grupu ida no aprova ona hosi jerasaun ba jerasaun. Kultura mak forma hosi elementu barak ne'ebe kompleksu, inklui sistema polítiku no relijioza, kostume, lian, instrumentu, roupa, uma no obra arte nian. (Fonte: Wikepedia.org/wiki/Cultural) Tuir Edward B. Taylorm, Kultura mak kompleksu tomak ne ' ebé iha ho koñesimentu, fiar artístika, morál, lei, kostume no asuntu seluk ne ' ebé hetan hosi ema ida nu'udar membru sosiedade nian. Tuir Jacob no B.J.Stern, Kultura kobre tomak ne ' ebé inklui forma teknolojia sosiál, ideolojia, relijiaun no arte no mós sasán sira ne ' ebé mak asuntu sosiál hotu-hotu. (fonte: http://exalute.wordpress.com/2009/03/29/definisi-kebultural-menurut-para-ahli/)
2.2    Definisaun  Jéneru
Tuir H.T, Wilson (1998), hateke ba jéneru hanesan baze atu determina diferensia iha kontribuisaun ba mane no feto ho kultura no moris koletivu katak rezultadu sira sai mane no feto.      Enkuantu nosaun kona-ba jéneru tuir Yanti Muhtar (2002), katak jéneru bele interpreta fali hanesan ida sosiál jéneru ka komunidade connotation atu determina papel sosiál ne ' ebé bazeia ba jéneru. Tuir Faquir Mansour (2008), define jéneru hanesan trait inerente iha mane no feto sira ne ' ebé influénsia sosiál no kulturál harii. Tuir Suharti (1995), jéneru ne'e diferente husi seksu. Seksu ne'e ida iha jéneru mane no feto ne ' ebé haree define. Enkuantu jéneru ne'e hanesan diferensa entre mane no feto hirak, problema ka asuntu sira ne ' ebé kona-ba knaar, hahalok, devér, direitus no knaar akuzasaun ba feto no mane. Kestaun jéneru sempre mosu nu'udar rezultadu hosi kondisaun ne ' ebé hatudu disparidade jéneru. Tuir MCDonald et al (1999), jéneru prazu ne'e introdús refere ba diferensa entre feto no mane ne ' ebé la connotations biolójika tomak. Tan neʼe, formulasaun ba jéneru iha kazu ida ne'e ko'alia kona-ba diferensa entre feto no mane sira-ne ' ebé mak formations sosiál, diferensa sira-ne ' ebé sei mosu maski sira la mosu tanba diferensa biolójika kona-ba jéneru. 
    Definisaun sira kona-ba jéneru ne ' ebé hato'o ona iha leten bele hateten katak jéneru ne'e jéneru sosiál ida ne ' ebé mak la hanesan ho biolójika. Ida-neʼe mak dehan sai jéneru ida ne ' ebé sosiál tanba prokura ida kona-ba sosiedade sira-ne ' ebé sai hanesan kultura no norma sosiál kona-ba sosiedade ne ' ebé inerente ba iha mane no feto sira no halo diferensa entre mane no feto mane no feto sira-nia knaar.
Konseitu direitus umanus uza husi Timor-Leste iha regulamentasaun ba direitus umanus, iha ninia Konstituisaun, hanesan iha lei no regulamentu, idealmente hanesan konseitu ida ne ' ebé tuir ba lei no regulamentu ne ' ebé regula teknikamente direitus umanus ne ' e, ka iha mudansa ida ne ' ebé iha konseitu ne ' e. iha provizaun sira ne ' ebé prevee iha lejizlasaun ne ' ebé regula direitus humanus. Direitus umanus ne ' e konseitu ida ne ' ebé universál, idealmente, konstituisaun no lei iha indonesia ne ' e mós uza konseitu natureza universál, maibé lejislasaun ne ' e bei-beik sai hanesan debate kona-ba direitus umanus, ne ' ebé hamenus signifikadu universál ba direitus umanus tanba diferensa ne ' e. pontudevista kona-ba direitus umanus nian, hodi nune ' e signifikadu universál direitus umanus ne ' ebé mak tenke simu tanba ema hotu, tanba direitus humanus universal la causarão debate. Iha lei no regulamentu nasionál sira, iha lei ne ' ebé direitus umanus bainhira de ' it tenke pasa ka pasa, hodi debate ida ne ' ebé forte tebes kona-ba lei no regulamentu ne ' e, nu ' udar ezemplu ida ba konseitu direitus umanus ne ' ebé iha Lei n º 26 2000, kona-ba ne ' e Tribunál direitus umanus, Lei n. u 27 tinan 2004, kona-ba komisaun Lia Lo ' Os no rekonsiliasaun , ne ' e, bazeia ba desizaun husi tribunál konstitusionál ne ' e iha loron 7 fulan dezembru tinan 2006, invalidou Lei ne ' e ba komisaun Lia Lo ' Os no Rekonsiliasaun Nian, ne ' ebé hatudu konseitu ida ne ' ebé ne ' ebé diferente bainhira halo ezame kestaun sira direitus umanus iha Timor. -Leste.
2.3.  Konseptu Igualdade Jéneru
Igualdade jéneru iha situasaun ida ne ' ebé hanesan entre mane no feto sira iha sira-nia direitu legál no kondisaun no kualidade moris nian maka hanesan. Igualdade jéneru hanesan ida kona-ba direitus umanus hotu-hotu. Katak jéneru iha tan diferensa objetor halo knaar, atributu, hahalok, atitude no hahalok sira-ne ' ebé boot no dezenvolve iha sosiedade. Papél jéneru sira fahe ba knaar produtivu, papél reproduction no papél sosiál. Maibé iha tuir loloos to'o agora, feto sira dala barak konsidera justu no fraku sai figura ida ne ' ebé komplementár sira. Hatutan tan ne'e mak tipu ida hanoin katak papél feto sira ne ' ebé limitadu atu servisu iha aprezentasaun, bele hili posu, atu tau matan ba família no oan, tan neʼe, iha knaar ida-ne'e nia rohan liʼur ne'e la importante. Igualdade jéneru prazu ne'e dala barak iha relasaun ho diskriminasaun prazu hasoru feto sira, subordination, opresaun, hahalok ne ' ebé la justu no hanesan ne'e.
Diskriminasaun jéneru, hamosu vulnerabilidade ba feto no / ka labarik feto no mós potensia ba violénsia hasoru feto iha área oin-oin kona-ba moris. Tanba ne'e, programa barak ka popping nia atividade sira, liu-liu husi Ong oin-oin, atu hadi'a kondisaun feto sira, ne ' ebé normalmente lori forma formasaun sira kona-ba kestaun jéneru, jerasaun feto sira-nia koñesimentu no hakbiit feto iha aspetu oin-oin vida ekonómika, sosiál no polítika. Maibé, ida-ne'e liuliu proporsionál inversely ho realidade katak feto sira bele iha knaar ida-ne ' ebé boot tebes iha área oin-oin, rua iha área ekonomia, polítika no sosiál, feto nia knaar mós mak senti katak tebes husi komunidade (Megawangi, tinan 1999:19).
Igualdade jéneru inklui mós halakon diskriminasaun no dezigualdade justisa estruturál, tantu ba mane no feto. Justisa jéneru hanesan prosesu ida no tratamentu ne ' ebé justu ba feto no mane. Justisa jéneru ne ' ebé signifika katak laiha uniformizasaun kona-ba knaar, dobru todan, subordination, marjinalizasaun no violensia kontra feto no mane. Iha parte seluk Islam hanoin mane no feto iha pozisaun hanesan, laho diferensa. Maibé, saida mak presiza atu bele hatete natureza hanesan feto no mane.
 Vizaun Islam jéneru igualdade hanesan justisa entre mane no feto, la igualdade entre mane no feto. Konseitu igualdade ne'e viola prinsípiu kona-ba justisa, tanba ekuidade tau buat neʼebé iha sira-nia fatin, fó direitu ba sira neʼebé la iha direitu simu prezente neʼe. Maske buat neʼebé hanesan sala mak equalizing entre buat rua la diferensia (Joana: 2013). Realizasaun ba igualdade no justisa mak marka auzénsia diskriminasaun entre feto no mane, no tan neʼe sira sira iha asesu, oportunidade atu partisipa, no kontrolu ba dezenvolvimentu nune'e hetan benefísiu ne ' ebé hanesan no ekuitativu husi dezenvolvimentu. Hetan asesu no partisipasaun ne ' ebé signifika iha oportunidade ka oportunidade atu uza rekursu podér no iha kbiit atu halo desizaun kona-ba dalan uza no rezultadu sira kona-ba rekursu hirak ne'e. No kontrolu ne ' ebé signifika iha autoridade ne ' ebé tomak atu halo desizaun kona-ba uzu no rezultadu sira rekursu sira. Atu bele hetan mós benefísiu hosi dezenvolvimentu. Direitu atu moris iha dignidade, livre hosi ta'uk no livre atu determina moris opsaun sira laós de'it ba mane, feto mós iha direitu ba pretensaun (uny bulletin: 2013). Igualdade jéneru iha kondisaun hanesan ba mane no feto hetan sira-nia direitu no oportunidade hanesan ema kriatura, atu sira bele dezempeña papél ida no partisipa iha atividade polítika, legál, ekonómiku, sosiál, kulturál no edukasaun defeza nasionál no seguransa no igualdade iha goza rezultadu dezenvolvimentu (Afif: 2013).
Iha mundu kona-ba edukasaun, entre feto no labarik mane tenke tetu ho. Maibé, oras ne'e mak dala barak sei iha dezigualdade jéneru. Feto barak iha idade eskolár labele hetan edukasaun ida-ne ' ebé adekuadu. Ida-ne'e atu fó influensia perspetiva patriarkál husi sira-nia inan-aman. Sira asume katak justu squandering osan, tanba lakleur sira sei kaben, oportunidade ida ne'e servisu small no bele ajuda inan-aman barak liu tan iha homework. Inan-aman sira kona-ba labarik eskola-idade hosi família sira ne ' ebé ladi'ak kona-ba sira-nia oan-feto ne ' ebé apropriadu atu kontinua eskola.
Diʼak liu atu ema kaben kedas ka enkoraja atu servisu hanesan housemaid ida eskada informál ka kona-ba traballu. Falta koñesimentu no informasaun maka halo inan-aman balu sei adheres atu komprende ida-ne'e. Kazu sira ne ' ebé oin-oin ho mane sira-ne ' ebé hetan espesiál fatin rua kona-ba edukasaun no pozisaun. Ida-neʼe, kontinua exploitasaun entre kultura no realidade sira ne ' ebé eziste.
2.4. Glosáriu
1.      Jéneru  Jéneru hanesan diskriminasaun ida entre knaar, estatutu no divizaun traballu halo ho sosiedade ida-ne ' ebé bazeia ba jéneru (Simatauw, 2001:7), ema bolu mós relasaun sosiál entre mane no feto neʼe katak jéneru ko'alia kona-ba relasaun entre mane no feto, labarik mane no labarik feto sira, no oinsá harii relasaun sosiál. Papél jéneru sira dinámika no mudansa tuir tempu (Komnas HAM: 2011).
Tan neʼe, jéneru relasaun ida ne ' ebé sosiál entre mane no iha de'it distintu husi knaar, estatutu no divizaun traballu ne ' ebé kria husi komunidade.
2.      Igualdade Igualdade jéneru ne ' ebé mak igualdade entre mane no feto; bazeia ba rekoñesimentu ba dezigualdade jéneru ne ' ebé kauza hosi estruturál no institusionál diskriminasaun (Fakih 1999, xii). Ema bolu mós hanesan la iha diskriminasaun ne ' ebé bazeia ba seksu ne ' ebé bazeia ba oportunidade, alokasaun rekursu ka benefísiu no asesu ba servisu (Komnas HAM: 2011). Tan neʼe, igualdade jéneru iha situasaun ida ne ' ebé hanesan entre mane no feto bazeia ba oportunidade, alokasaun rekursu ka benefísiu no asesu ba tanba domin.

3.      aprende Materiál Ba asuntu ne ' ebé mak komponente ida kona-ba aprendizajen sistema papél importante atu ajuda estudante sira ne ' ebé alkansa kompeténsia sira ne ' ebé báziku no padraun sira kompeténsia. Koʼalia luan, aprende materiál fó koñesimentu, abilidade no atitude ka valór ne ' ebé estudante tenke aprende (Retnowati, 2006). Ba asuntu ne'e ba koñesimentu, abilidade no atitude sira-ne ' ebé tenke iha duni no mastered husi estudante sira atu bele tuir kompeténsia ne ' ebé estabelese padraun (Permana: 2013). Tan neʼe, materiál nian Nia mak komponente ida ne ' ebé iha ho koñesimentu no padraun sira kompeténsia ba atu haruka ba estudante sira.

2.5.  Kultura no Jéneru iha Timor-Leste.
 Nivel autoridade ne ' ebé mai husi diferensa biolójika hato'o tebes iha mundu públiku. Ohin loron, mane sira domina ekonomia, polítika no relijioza instituisaun fatin hotu-hotu. Regulamentu artikuladu afeta ambiente iha parte de'it tanba instituisaun nian no kompeténsia sira ne ' ebé sira reprezenta nafatin no kontinua funsiona. Iha Timor-Leste, iha governu no sírkulu privadu sira nian, feto sira-ne ' ebé iha ona biban atu okupa pozisaun inisiais la ba mane. Maibé se imi haree kona-ba númeru, populasaun feto barak liu kompara ho mane sira. Maske Timor-Leste iha ona ministru ida ne ' ebé feto sira, sekretáriu Estadu feto no xefi gabineti maka ida iha oin-oin ministériu, parlamentár feto, no reprezentante jéneru mós iha Nasoins Unidas nian, sei haree hanesan deʼit iha numeru bainhira kompara ho mane sira sé mak kaer pozisaun ne'e. Iha maioria feto sira, iróniku mak katak ema barak kona-ba anju sira-ne ' ebé feto sira iha funu.
 Oportunidade hetan iha área edukasaun nian no oportunidade atu okupa pozisaun sira ne ' ebé ezekutivu sira jeralmente deit goza husi handful ida kona-ba feto. Tuir loloos, ita iha baze legál ida ne ' ebé garante direitu no oportunidade ba feto no mane. Maibé, iha neʼebá sei barak kulturál no obstákulu estruturál ne ' ebé halo feto sira hasoru difikuldade sira, liu-liu kona-ba sira-nia partisipasaun iha prosesu foti desizaun no poder. Ida-neʼe bele haree katak kona-ba estrutura kulturál no ambiente la apoia kriasaun ba partisipasaun ne ' ebé kompletu kona-ba feto iha polítika no atu halo desizaun. Iha Timor-Leste nia kultura, liafuan barak ne ' ebé feto sira iha pozisaun sira ne ' ebé ki'ik kompara ho mane sira. No termu sira iha tiha ona iha ligasaun maka'as ho laran kona-ba ema, tan neʼe, sira foin komprende no hatán-simu ona. Mai ita foin halo ezemplu iha tetun prazu ne ' ebé hatete katak feen hanesan "Feto ne'e iha aprezentasaun" signifika hanesan housekeeper ida, liu-liu asuntu kona-ba labarik, ne ' ebé te'in, hariis no ema seluk




















KAPÍTULU III.
ENSERRAMENTU

3.1. Konkluzaun
Nivel autoridade ne ' ebé mai husi diferensa biolójika hato'o tebes iha mundu públiku. Ohin loron, mane sira domina ekonomia, polítika no relijioza instituisaun fatin hotu-hotu. Regulamentu artikuladu afeta ambiente iha parte de'it tanba instituisaun nian no kompeténsia sira ne ' ebé sira reprezenta nafatin no kontinua funsiona. Iha Timor-Leste, iha governu no sírkulu privadu sira nian, feto sira-ne ' ebé iha ona biban atu okupa pozisaun inisiais la ba mane. Maibé se imi haree kona-ba númeru, populasaun feto barak liu kompara ho mane sira. Maske Timor-Leste iha ona ministru ida ne ' ebé feto sira, sekretáriu Estadu feto no xefi gabineti maka ida iha oin-oin ministériu, parlamentár feto, no reprezentante jéneru mós iha Nasoins Unidas nian, sei haree hanesan deʼit iha numeru bainhira kompara ho mane sira sé mak kaer pozisaun ne'e. Iha maioria feto sira, iróniku mak katak ema barak kona-ba anju sira-ne ' ebé feto sira iha funu.
Igualdade jéneru inklui mós halakon diskriminasaun no dezigualdade justisa estruturál, tantu ba mane no feto. Justisa jéneru hanesan prosesu ida no tratamentu ne ' ebé justu ba feto no mane. Justisa jéneru ne ' ebé signifika katak laiha uniformizasaun kona-ba knaar, dobru todan, subordination, marjinalizasaun no violensia kontra feto no mane. Iha parte seluk Islam hanoin mane no feto iha pozisaun hanesan, laho diferensa. Maibé, saida mak presiza atu bele hatete natureza hanesan feto no mane.
Kultura ka kultura mai husilian  Sansekerta , tuir adat  Buddhayah, ne ' ebé forma plural nian buddhi (hanoin ka razaun) interpreta kona-ba asuntu sira ne ' ebé relasiona ho razaun ne ' ebé umanu. Iha lian-Inglés, Culture, hanaran Kultura, iha sorin seluk ne ' ebé mak mai husi Latin liafuan colere ne ' ebé mak prosesamentu ka serbisu. Bele interpreta hanesan haburas rai no to'os, kultura liafuan ne'e dala ruma mos katak: hanesan kultura iha Indonézia Kultura mak dalan moris nian ne ' ebé mak dezenvolve no fahe ema grupu ida no aprova ona hosi jerasaun ba jerasaun. Kultura mak forma hosi elementu barak ne'ebe kompleksu, inklui sistema polítiku no relijioza, kostume, lian, instrumentu, roupa, uma no obra arte nian. (Fonte: Wikepedia.org/wiki/Cultural) Tuir Edward B. Taylorm, Kultura mak kompleksu tomak ne ' ebé iha ho koñesimentu, fiar artístika, morál, lei, kostume no asuntu seluk ne ' ebé hetan hosi ema ida nu'udar membru sosiedade nian.
Igualdade Igualdade jéneru ne ' ebé mak igualdade entre mane no feto; bazeia ba rekoñesimentu ba dezigualdade jéneru ne ' ebé kauza hosi estruturál no institusionál diskriminasaun (Fakih 1999, xii). Ema bolu mós hanesan la iha diskriminasaun ne ' ebé bazeia ba seksu ne ' ebé bazeia ba oportunidade, alokasaun rekursu ka benefísiu no asesu ba servisu (Komnas HAM: 2011). Tan neʼe, igualdade jéneru iha situasaun ida ne ' ebé hanesan entre mane no feto bazeia ba oportunidade, alokasaun rekursu ka benefísiu no asesu ba tanba domin.
















REFERENCIA
http://exalute.wordpress.com/2009/03/29/definisi-kebudayaan-menurut-para-ahli/)
KAPÍTULU I
INTRUDUSAUN
1.1  Antesedénsia  
Liafuan neʼe, ema hotu-hotu konkorda katak mane no feto sira la hanesan. Kuandu ita haree ida-idak nia karaterístika fíziku, ita sei fasil atu halo diferensa sira. Diferensa naturais ne ' ebé koñesidu hanesan diferensa iha seksu mak diferensa duni de'it biolójika ne ' ebé mak lori husi moris-mai entre feto no mane. Se diferensa sira la kria fali injustisa, la kria opozisaun no laiha énfaze no opresaun entre ema seluk, nia la bele sai problema ida. Tuir loloos, iha diferensa iha habelar ba sorin ida sente no konsidera ba iha nivel aas liu, forte liu no imediata liu fali parte ida seluk. Ida-neʼe mak buat neʼebé fó sa'e ba dezigualdade no injustisa.   
  Igualdade entre mane no feto ka liu koñesidu igualdade jéneru sai tópiku ida ne ' ebé manas kona-ba tempu kleur iha mundu tomak. Liu husi viajen naruk ida atu konvense mundu katak feto nian iha esperiénsia diskriminasaun de'it tanba diferensia jéneru no diferensa sosiál, ikus liu iha tinan 1979, Nasoens Unidas (ONU) aprova ona konferénsia kona-ba halakon diskriminasaun hasoru feto tipu hotu-hotu. Konferénsia ne'e mak bele ratifika hosi governu Timor-Leste iha tinan 2002 iha konstituisaun nian ba Demokrátika Repúblika Timor-Leste iha parte II direitu, obrigasaun no liberdade fundamentál hanesan temi iha artigu 17 relasiona ho igualdade entre feto no mane, ne ' ebé lee; "Mane no feto iha direitu no obrigasaun sira iha área hotu-hotu moris familia, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku. Maibé, mak ida-neʼe la diʼak sosializa husi Estadu. Konferénsia no konstituisaun rdtl, tuir loloos, la bele halakon diskriminasaun ne ' ebé esperiénsia hosi feto. Iha mundu tomak iha neʼebá sira sei feto sira ne ' ebé esperiénsia forma violénsia (fíziku, mentál, sosiál no ekonómiku violensia) rua ne'e hotu-hotu iha uma, iha servisu no iha komunidade. Tracing liña autoridade sira iha área formasaun no implementasaun ba regulamentu, ema barak abbreviate hirarkia ne'ebe sosiál no forma poder iha moris. Hirak ne'e hirarkia ne'ebe sira xefia hosi feto ka mane forsa boot ida.
Partiárikia iha sosiedade ne ' ebé iha mundu hela dezenvolvimentu nia laran, ne ' ebé inklui iha Timor-Leste. Neineik papél dezenvolve kultura pré-modernu, iha dimensaun fíziku no sistema muscular superiór mane, hamutuk ho feto sira ne ' ebé hahoris ba labarik sira, rezultadu iha divizaun ida kona-ba traballu sira-nia knaar biolójika bazeia ba seksu, ne ' ebé mak sei válidu ohin loron. Ema sai fornesedór kona-ba nesesidade kona-ba moris no protectors iha lida ho mundu liur kona-ba família. Responsabilidade hirak ne ' ebé nia bele fó autonomia ne ' ebé boot no oportunidade sira. Divizaun ida-ne'e ba traballu ne ' ebé lori ba papel sosiál nian ne ' ebé limitadu ba tantu mane no feto sira-nia dezenvolvimentu no kriasaun ba poder diferensia iha buat balun ne ' ebé favoravel liu ba mane sira. Bazeia ba antesedénsia deskreve iha leten, iha hakerek dokumentu ida ne'e hakerek iha probabilidade atu diskuti kona-ba kestaun Jéneru iha Timor-Leste no Kultura.
Jéneru ne ' ebé mak diferensa jéneru ne ' ebé mak kauza hosi diferensa biolójika no la Maromak nia natureza, prosesu ida-ne ' ebé naruk sósiu-kulturál. Diferensa iha komportamentu entre mane no feto, aleinde kauza husi fatór biologics barak liu mak forma liu husi prosesu sosiál no kulturál. Jéneru bele kategoriza hanesan pesoal ida ne ' ebé operasionál halaʼo hatudu (medida) kona-ba asuntu feto no mane, liu-liu sira relasiona ho divizaun ba knaar iha sosiedade ne ' ebé harii husi komunidade rasik. Mandatu jéneru sai problema ida-ne ' ebé importante no ne'e dala barak diskuti ona entre. Ema barak iha persepsaun katak jéneru ne'e sempre iha relasaun ho feto sira, atu nune'e atividade hotu-hotu ne ' ebé mak luta ida ba igualdade justisa jéneru ne'e de'it hala'o no laʼo tuir husi feto la mane involve. Feto ne ' ebé mak montante ida ne ' ebé signifikativu kona-ba rekursu, maske iha Indonézia mundu tomak total a'as liu numeru mane. Maibé feto neʼebé neʼebé partisipa iha setór públiku mak oras ne'e iha kraik ne'e mane, liu-liu iha área polítika. Feto nia partisipasaun ki'ik iha setór públiku la deit akontese iha Indonézia, maibé mós iha mundu, ne ' ebé inklui iha nasaun sira ne ' ebé dezenvolvidu. Pur ezemplu iha área edukasaun nian, feto sira sei lagging kompara ho mane sira. Feto neʼe nia lag ne'e reflete 2 iha persentajen ne ' ebé boot liu kona-ba hakerek no lee feto (14.47% iha tinan 2001) kompara ho mane leki (6.87%). Dadus konfirma partisipasaun feto sira iha setór públiku nian iha edukasaun sira sei menus (Wirutomo, 2012: 188-189). Ezemplu tuirmai iha India, iha nasaun ida ne ' ebé feto sira fahe ba grupu tolu ka kursu hali'is liu-liu, médiu-aas, no ki'ik klase. Haree Sosiedade Indianu sira ba feto sira fó sai ona iha klase ne ka stratum sira iha. Iha jerál hirak ne'e nia kategoria ka strata sira haree hosi de'it ka oan, maibé mós husi ekonomia klase. Ezijénsia katak feto sira tama mundu serbisu nian fó korajen ba sira atu hetan edukasaun superiór ida. Liután, no liu edukasaun superiór feto, liu eleva ba klase no grau sira ne ' ebé nia maka iha komunidade. Ba klase ki'ik, feto sira moris, tau-matan ba no ho ida-neʼe sai, tenke moris no servisu iha uma, depois mated iha idade. Ne‟e signifika feto rua ne ' ebé mak la iha razaun atu buka serbisu diʼak liu. Edukasaun no kumprimentu ba feto sira-nia direitu sira liga liu, -feto ida menus oportunidade edukasaun ki'ik nia iha ba afirma katak sira-nia direitu. Obstákulu boot mai husi família, feto konsidera de'it ne ' ebé apropriadu atu servisu iha uma laran. Tanba ne'e, oportunidade ba sira atu hola parte iha uma liʼur hela limitadu tebes. Hakarak atu ba eskola ka hetan edukasaun seluk tanba razaun ba kareira ida iha Oituan sai hosi uma hetan aprovasaun husi família liu-liu inan-aman sira (Bainar no Halik, tinan 1999: 37-38)
1.2   Formulasaun Problema
1.      Problema ne ' ebé aprezenta iha artigu ida ne ' e redasaun ne ' e nu ' udar mak kultura no jéneru iha Timor-Leste?
2.      Saida  mak konteúdu jéneru igualdade  jéneru iha Timor-Leste?
3.      Oinsa atu implementa edukasaun igualdade jéneru iha prosesu Edukasaun aprendizajen iha aula?
1.3   Limitasaun problema
Bainhira hakerek artigu ida-ne ' e, ko ' alia kona-ba kestaun sira kona-ba kultura no jéneru iha Timor-Leste
1.4   Objetivu  Hakerek

1.      Objetivu atu hakerek artigu ida-ne ' e deskobre kestaun kona-ba kultura no gênero iha Timor-Leste.
2.      Atu deskobre  konteúdu jéneru igualdade jéneru iha Timor-Leste.
3.      Atu deskobre implementa edukasaun igualdade jéneru iha prosesu Edukasaun aprendizajen iha aula.


KAPÍTULU II.
TUIR  BAZE  TEORIA
2.1    Definisaun Kultura       
Kultura ka kultura mai husilian  Sansekerta , tuir adat  Buddhayah, ne ' ebé forma plural nian buddhi (hanoin ka razaun) interpreta kona-ba asuntu sira ne ' ebé relasiona ho razaun ne ' ebé umanu. Iha lian-Inglés, Culture, hanaran Kultura, iha sorin seluk ne ' ebé mak mai husi Latin liafuan colere ne ' ebé mak prosesamentu ka serbisu. Bele interpreta hanesan haburas rai no to'os, kultura liafuan ne'e dala ruma mos katak: hanesan kultura iha Indonézia Kultura mak dalan moris nian ne ' ebé mak dezenvolve no fahe ema grupu ida no aprova ona hosi jerasaun ba jerasaun. Kultura mak forma hosi elementu barak ne'ebe kompleksu, inklui sistema polítiku no relijioza, kostume, lian, instrumentu, roupa, uma no obra arte nian. (Fonte: Wikepedia.org/wiki/Cultural) Tuir Edward B. Taylorm, Kultura mak kompleksu tomak ne ' ebé iha ho koñesimentu, fiar artístika, morál, lei, kostume no asuntu seluk ne ' ebé hetan hosi ema ida nu'udar membru sosiedade nian. Tuir Jacob no B.J.Stern, Kultura kobre tomak ne ' ebé inklui forma teknolojia sosiál, ideolojia, relijiaun no arte no mós sasán sira ne ' ebé mak asuntu sosiál hotu-hotu. (fonte: http://exalute.wordpress.com/2009/03/29/definisi-kebultural-menurut-para-ahli/)
2.2    Definisaun  Jéneru
Tuir H.T, Wilson (1998), hateke ba jéneru hanesan baze atu determina diferensia iha kontribuisaun ba mane no feto ho kultura no moris koletivu katak rezultadu sira sai mane no feto.      Enkuantu nosaun kona-ba jéneru tuir Yanti Muhtar (2002), katak jéneru bele interpreta fali hanesan ida sosiál jéneru ka komunidade connotation atu determina papel sosiál ne ' ebé bazeia ba jéneru. Tuir Faquir Mansour (2008), define jéneru hanesan trait inerente iha mane no feto sira ne ' ebé influénsia sosiál no kulturál harii. Tuir Suharti (1995), jéneru ne'e diferente husi seksu. Seksu ne'e ida iha jéneru mane no feto ne ' ebé haree define. Enkuantu jéneru ne'e hanesan diferensa entre mane no feto hirak, problema ka asuntu sira ne ' ebé kona-ba knaar, hahalok, devér, direitus no knaar akuzasaun ba feto no mane. Kestaun jéneru sempre mosu nu'udar rezultadu hosi kondisaun ne ' ebé hatudu disparidade jéneru. Tuir MCDonald et al (1999), jéneru prazu ne'e introdús refere ba diferensa entre feto no mane ne ' ebé la connotations biolójika tomak. Tan neʼe, formulasaun ba jéneru iha kazu ida ne'e ko'alia kona-ba diferensa entre feto no mane sira-ne ' ebé mak formations sosiál, diferensa sira-ne ' ebé sei mosu maski sira la mosu tanba diferensa biolójika kona-ba jéneru. 
    Definisaun sira kona-ba jéneru ne ' ebé hato'o ona iha leten bele hateten katak jéneru ne'e jéneru sosiál ida ne ' ebé mak la hanesan ho biolójika. Ida-neʼe mak dehan sai jéneru ida ne ' ebé sosiál tanba prokura ida kona-ba sosiedade sira-ne ' ebé sai hanesan kultura no norma sosiál kona-ba sosiedade ne ' ebé inerente ba iha mane no feto sira no halo diferensa entre mane no feto mane no feto sira-nia knaar.
Konseitu direitus umanus uza husi Timor-Leste iha regulamentasaun ba direitus umanus, iha ninia Konstituisaun, hanesan iha lei no regulamentu, idealmente hanesan konseitu ida ne ' ebé tuir ba lei no regulamentu ne ' ebé regula teknikamente direitus umanus ne ' e, ka iha mudansa ida ne ' ebé iha konseitu ne ' e. iha provizaun sira ne ' ebé prevee iha lejizlasaun ne ' ebé regula direitus humanus. Direitus umanus ne ' e konseitu ida ne ' ebé universál, idealmente, konstituisaun no lei iha indonesia ne ' e mós uza konseitu natureza universál, maibé lejislasaun ne ' e bei-beik sai hanesan debate kona-ba direitus umanus, ne ' ebé hamenus signifikadu universál ba direitus umanus tanba diferensa ne ' e. pontudevista kona-ba direitus umanus nian, hodi nune ' e signifikadu universál direitus umanus ne ' ebé mak tenke simu tanba ema hotu, tanba direitus humanus universal la causarão debate. Iha lei no regulamentu nasionál sira, iha lei ne ' ebé direitus umanus bainhira de ' it tenke pasa ka pasa, hodi debate ida ne ' ebé forte tebes kona-ba lei no regulamentu ne ' e, nu ' udar ezemplu ida ba konseitu direitus umanus ne ' ebé iha Lei n º 26 2000, kona-ba ne ' e Tribunál direitus umanus, Lei n. u 27 tinan 2004, kona-ba komisaun Lia Lo ' Os no rekonsiliasaun , ne ' e, bazeia ba desizaun husi tribunál konstitusionál ne ' e iha loron 7 fulan dezembru tinan 2006, invalidou Lei ne ' e ba komisaun Lia Lo ' Os no Rekonsiliasaun Nian, ne ' ebé hatudu konseitu ida ne ' ebé ne ' ebé diferente bainhira halo ezame kestaun sira direitus umanus iha Timor. -Leste.
2.3.  Konseptu Igualdade Jéneru
Igualdade jéneru iha situasaun ida ne ' ebé hanesan entre mane no feto sira iha sira-nia direitu legál no kondisaun no kualidade moris nian maka hanesan. Igualdade jéneru hanesan ida kona-ba direitus umanus hotu-hotu. Katak jéneru iha tan diferensa objetor halo knaar, atributu, hahalok, atitude no hahalok sira-ne ' ebé boot no dezenvolve iha sosiedade. Papél jéneru sira fahe ba knaar produtivu, papél reproduction no papél sosiál. Maibé iha tuir loloos to'o agora, feto sira dala barak konsidera justu no fraku sai figura ida ne ' ebé komplementár sira. Hatutan tan ne'e mak tipu ida hanoin katak papél feto sira ne ' ebé limitadu atu servisu iha aprezentasaun, bele hili posu, atu tau matan ba família no oan, tan neʼe, iha knaar ida-ne'e nia rohan liʼur ne'e la importante. Igualdade jéneru prazu ne'e dala barak iha relasaun ho diskriminasaun prazu hasoru feto sira, subordination, opresaun, hahalok ne ' ebé la justu no hanesan ne'e.
Diskriminasaun jéneru, hamosu vulnerabilidade ba feto no / ka labarik feto no mós potensia ba violénsia hasoru feto iha área oin-oin kona-ba moris. Tanba ne'e, programa barak ka popping nia atividade sira, liu-liu husi Ong oin-oin, atu hadi'a kondisaun feto sira, ne ' ebé normalmente lori forma formasaun sira kona-ba kestaun jéneru, jerasaun feto sira-nia koñesimentu no hakbiit feto iha aspetu oin-oin vida ekonómika, sosiál no polítika. Maibé, ida-ne'e liuliu proporsionál inversely ho realidade katak feto sira bele iha knaar ida-ne ' ebé boot tebes iha área oin-oin, rua iha área ekonomia, polítika no sosiál, feto nia knaar mós mak senti katak tebes husi komunidade (Megawangi, tinan 1999:19).
Igualdade jéneru inklui mós halakon diskriminasaun no dezigualdade justisa estruturál, tantu ba mane no feto. Justisa jéneru hanesan prosesu ida no tratamentu ne ' ebé justu ba feto no mane. Justisa jéneru ne ' ebé signifika katak laiha uniformizasaun kona-ba knaar, dobru todan, subordination, marjinalizasaun no violensia kontra feto no mane. Iha parte seluk Islam hanoin mane no feto iha pozisaun hanesan, laho diferensa. Maibé, saida mak presiza atu bele hatete natureza hanesan feto no mane.
 Vizaun Islam jéneru igualdade hanesan justisa entre mane no feto, la igualdade entre mane no feto. Konseitu igualdade ne'e viola prinsípiu kona-ba justisa, tanba ekuidade tau buat neʼebé iha sira-nia fatin, fó direitu ba sira neʼebé la iha direitu simu prezente neʼe. Maske buat neʼebé hanesan sala mak equalizing entre buat rua la diferensia (Joana: 2013). Realizasaun ba igualdade no justisa mak marka auzénsia diskriminasaun entre feto no mane, no tan neʼe sira sira iha asesu, oportunidade atu partisipa, no kontrolu ba dezenvolvimentu nune'e hetan benefísiu ne ' ebé hanesan no ekuitativu husi dezenvolvimentu. Hetan asesu no partisipasaun ne ' ebé signifika iha oportunidade ka oportunidade atu uza rekursu podér no iha kbiit atu halo desizaun kona-ba dalan uza no rezultadu sira kona-ba rekursu hirak ne'e. No kontrolu ne ' ebé signifika iha autoridade ne ' ebé tomak atu halo desizaun kona-ba uzu no rezultadu sira rekursu sira. Atu bele hetan mós benefísiu hosi dezenvolvimentu. Direitu atu moris iha dignidade, livre hosi ta'uk no livre atu determina moris opsaun sira laós de'it ba mane, feto mós iha direitu ba pretensaun (uny bulletin: 2013). Igualdade jéneru iha kondisaun hanesan ba mane no feto hetan sira-nia direitu no oportunidade hanesan ema kriatura, atu sira bele dezempeña papél ida no partisipa iha atividade polítika, legál, ekonómiku, sosiál, kulturál no edukasaun defeza nasionál no seguransa no igualdade iha goza rezultadu dezenvolvimentu (Afif: 2013).
Iha mundu kona-ba edukasaun, entre feto no labarik mane tenke tetu ho. Maibé, oras ne'e mak dala barak sei iha dezigualdade jéneru. Feto barak iha idade eskolár labele hetan edukasaun ida-ne ' ebé adekuadu. Ida-ne'e atu fó influensia perspetiva patriarkál husi sira-nia inan-aman. Sira asume katak justu squandering osan, tanba lakleur sira sei kaben, oportunidade ida ne'e servisu small no bele ajuda inan-aman barak liu tan iha homework. Inan-aman sira kona-ba labarik eskola-idade hosi família sira ne ' ebé ladi'ak kona-ba sira-nia oan-feto ne ' ebé apropriadu atu kontinua eskola.
Diʼak liu atu ema kaben kedas ka enkoraja atu servisu hanesan housemaid ida eskada informál ka kona-ba traballu. Falta koñesimentu no informasaun maka halo inan-aman balu sei adheres atu komprende ida-ne'e. Kazu sira ne ' ebé oin-oin ho mane sira-ne ' ebé hetan espesiál fatin rua kona-ba edukasaun no pozisaun. Ida-neʼe, kontinua exploitasaun entre kultura no realidade sira ne ' ebé eziste.
2.4. Glosáriu
1.      Jéneru  Jéneru hanesan diskriminasaun ida entre knaar, estatutu no divizaun traballu halo ho sosiedade ida-ne ' ebé bazeia ba jéneru (Simatauw, 2001:7), ema bolu mós relasaun sosiál entre mane no feto neʼe katak jéneru ko'alia kona-ba relasaun entre mane no feto, labarik mane no labarik feto sira, no oinsá harii relasaun sosiál. Papél jéneru sira dinámika no mudansa tuir tempu (Komnas HAM: 2011).
Tan neʼe, jéneru relasaun ida ne ' ebé sosiál entre mane no iha de'it distintu husi knaar, estatutu no divizaun traballu ne ' ebé kria husi komunidade.
2.      Igualdade Igualdade jéneru ne ' ebé mak igualdade entre mane no feto; bazeia ba rekoñesimentu ba dezigualdade jéneru ne ' ebé kauza hosi estruturál no institusionál diskriminasaun (Fakih 1999, xii). Ema bolu mós hanesan la iha diskriminasaun ne ' ebé bazeia ba seksu ne ' ebé bazeia ba oportunidade, alokasaun rekursu ka benefísiu no asesu ba servisu (Komnas HAM: 2011). Tan neʼe, igualdade jéneru iha situasaun ida ne ' ebé hanesan entre mane no feto bazeia ba oportunidade, alokasaun rekursu ka benefísiu no asesu ba tanba domin.

3.      aprende Materiál Ba asuntu ne ' ebé mak komponente ida kona-ba aprendizajen sistema papél importante atu ajuda estudante sira ne ' ebé alkansa kompeténsia sira ne ' ebé báziku no padraun sira kompeténsia. Koʼalia luan, aprende materiál fó koñesimentu, abilidade no atitude ka valór ne ' ebé estudante tenke aprende (Retnowati, 2006). Ba asuntu ne'e ba koñesimentu, abilidade no atitude sira-ne ' ebé tenke iha duni no mastered husi estudante sira atu bele tuir kompeténsia ne ' ebé estabelese padraun (Permana: 2013). Tan neʼe, materiál nian Nia mak komponente ida ne ' ebé iha ho koñesimentu no padraun sira kompeténsia ba atu haruka ba estudante sira.

2.5.  Kultura no Jéneru iha Timor-Leste.
 Nivel autoridade ne ' ebé mai husi diferensa biolójika hato'o tebes iha mundu públiku. Ohin loron, mane sira domina ekonomia, polítika no relijioza instituisaun fatin hotu-hotu. Regulamentu artikuladu afeta ambiente iha parte de'it tanba instituisaun nian no kompeténsia sira ne ' ebé sira reprezenta nafatin no kontinua funsiona. Iha Timor-Leste, iha governu no sírkulu privadu sira nian, feto sira-ne ' ebé iha ona biban atu okupa pozisaun inisiais la ba mane. Maibé se imi haree kona-ba númeru, populasaun feto barak liu kompara ho mane sira. Maske Timor-Leste iha ona ministru ida ne ' ebé feto sira, sekretáriu Estadu feto no xefi gabineti maka ida iha oin-oin ministériu, parlamentár feto, no reprezentante jéneru mós iha Nasoins Unidas nian, sei haree hanesan deʼit iha numeru bainhira kompara ho mane sira sé mak kaer pozisaun ne'e. Iha maioria feto sira, iróniku mak katak ema barak kona-ba anju sira-ne ' ebé feto sira iha funu.
 Oportunidade hetan iha área edukasaun nian no oportunidade atu okupa pozisaun sira ne ' ebé ezekutivu sira jeralmente deit goza husi handful ida kona-ba feto. Tuir loloos, ita iha baze legál ida ne ' ebé garante direitu no oportunidade ba feto no mane. Maibé, iha neʼebá sei barak kulturál no obstákulu estruturál ne ' ebé halo feto sira hasoru difikuldade sira, liu-liu kona-ba sira-nia partisipasaun iha prosesu foti desizaun no poder. Ida-neʼe bele haree katak kona-ba estrutura kulturál no ambiente la apoia kriasaun ba partisipasaun ne ' ebé kompletu kona-ba feto iha polítika no atu halo desizaun. Iha Timor-Leste nia kultura, liafuan barak ne ' ebé feto sira iha pozisaun sira ne ' ebé ki'ik kompara ho mane sira. No termu sira iha tiha ona iha ligasaun maka'as ho laran kona-ba ema, tan neʼe, sira foin komprende no hatán-simu ona. Mai ita foin halo ezemplu iha tetun prazu ne ' ebé hatete katak feen hanesan "Feto ne'e iha aprezentasaun" signifika hanesan housekeeper ida, liu-liu asuntu kona-ba labarik, ne ' ebé te'in, hariis no ema seluk


KAPÍTULU III.
ENSERRAMENTU

33.1. Konkluzaun
Nivel autoridade ne ' ebé mai husi diferensa biolójika hato'o tebes iha mundu públiku. Ohin loron, mane sira domina ekonomia, polítika no relijioza instituisaun fatin hotu-hotu. Regulamentu artikuladu afeta ambiente iha parte de'it tanba instituisaun nian no kompeténsia sira ne ' ebé sira reprezenta nafatin no kontinua funsiona. Iha Timor-Leste, iha governu no sírkulu privadu sira nian, feto sira-ne ' ebé iha ona biban atu okupa pozisaun inisiais la ba mane. Maibé se imi haree kona-ba númeru, populasaun feto barak liu kompara ho mane sira. Maske Timor-Leste iha ona ministru ida ne ' ebé feto sira, sekretáriu Estadu feto no xefi gabineti maka ida iha oin-oin ministériu, parlamentár feto, no reprezentante jéneru mós iha Nasoins Unidas nian, sei haree hanesan deʼit iha numeru bainhira kompara ho mane sira sé mak kaer pozisaun ne'e. Iha maioria feto sira, iróniku mak katak ema barak kona-ba anju sira-ne ' ebé feto sira iha funu.
Igualdade jéneru inklui mós halakon diskriminasaun no dezigualdade justisa estruturál, tantu ba mane no feto. Justisa jéneru hanesan prosesu ida no tratamentu ne ' ebé justu ba feto no mane. Justisa jéneru ne ' ebé signifika katak laiha uniformizasaun kona-ba knaar, dobru todan, subordination, marjinalizasaun no violensia kontra feto no mane. Iha parte seluk Islam hanoin mane no feto iha pozisaun hanesan, laho diferensa. Maibé, saida mak presiza atu bele hatete natureza hanesan feto no mane.
Kultura ka kultura mai husilian  Sansekerta , tuir adat  Buddhayah, ne ' ebé forma plural nian buddhi (hanoin ka razaun) interpreta kona-ba asuntu sira ne ' ebé relasiona ho razaun ne ' ebé umanu. Iha lian-Inglés, Culture, hanaran Kultura, iha sorin seluk ne ' ebé mak mai husi Latin liafuan colere ne ' ebé mak prosesamentu ka serbisu. Bele interpreta hanesan haburas rai no to'os, kultura liafuan ne'e dala ruma mos katak: hanesan kultura iha Indonézia Kultura mak dalan moris nian ne ' ebé mak dezenvolve no fahe ema grupu ida no aprova ona hosi jerasaun ba jerasaun. Kultura mak forma hosi elementu barak ne'ebe kompleksu, inklui sistema polítiku no relijioza, kostume, lian, instrumentu, roupa, uma no obra arte nian. (Fonte: Wikepedia.org/wiki/Cultural) Tuir Edward B. Taylorm, Kultura mak kompleksu tomak ne ' ebé iha ho koñesimentu, fiar artístika, morál, lei, kostume no asuntu seluk ne ' ebé hetan hosi ema ida nu'udar membru sosiedade nian.
Igualdade Igualdade jéneru ne ' ebé mak igualdade entre mane no feto; bazeia ba rekoñesimentu ba dezigualdade jéneru ne ' ebé kauza hosi estruturál no institusionál diskriminasaun (Fakih 1999, xii). Ema bolu mós hanesan la iha diskriminasaun ne ' ebé bazeia ba seksu ne ' ebé bazeia ba oportunidade, alokasaun rekursu ka benefísiu no asesu ba servisu (Komnas HAM: 2011). Tan neʼe, igualdade jéneru iha situasaun ida ne ' ebé hanesan entre mane no feto bazeia ba oportunidade, alokasaun rekursu ka benefísiu no asesu ba tanba domin.












Add caption




REFERENCIA
http://exalute.wordpress.com/2009/03/29/definisi-kebudayaan-menurut-para-ahli/)

No comments:

Post a Comment